Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Wellness i prehrana

Što se dogodi kad prestanete vježbati?

Kad tijelo prestane s fizičkim aktivnostima, posljedica je opadanje rezultata svih mjerenja sposobnosti.

stop-exercising_1024
Što ako prestanete vježbati? (Image credits: Runar Eilertsen/Flickr)

Pomirimo se s tim, obična vježba poprilično je teška. Većina ljudi nikada ne postanu ovisnici o teretani, niti su opsjednuti maratonskim trčanjem. Čak ni oni koji su se u jednom trenutku svog života aktivno bavili nekim sportom – kad se okolnosti promijene, ako se ozlijede ili se jednostavno prestanu baviti sportom, postanu lijeni kao i većina nas.

Brzo gubljenje kondicije nakon prestanka bavljenja profesionalnim sportom nije neuobičajeno. Taj efekt naziva se „detreniranje” i može izazvati niz fizioloških promjena u ljudskom tijelu.

Postoje mnogi načini mjerenja osobne razine fizičke sposobnosti. Neka mjerenja više su subjektivna – koliko sklekova možete napraviti u minuti ili koliko se dugo možete držati za šipku, a neka su specifična mjerenja – poput mjerenja snage i izdržljivosti mišića.

No, postoje i objektivnija mjerenja – npr. mjerenja maksimalne podnošljivosti kisika (ili VO2 max) koje mjeri maksimalan volumen kisika koje tijelo može iskoristiti za stanično disanje, koje zauzvrat proizvodi adenozin trifosfat (ATP), molekulu koja prenosi energiju za sve naše biološke potvrde. Jednostavnije rečeno, VO2 max točno prikazuje vašu aerobičnu moć i ukupnu kardiovaskularnu sposobnost.

Kad dođe do naglog prekida normalne rutine vježbanja, jednako tako naglo tijelo prestaje raditi još mnogo korisnih stvari. Andreas Bergdhal, kardiovaskularni fiziolog objašnjava da običan trening izdržljivosti, poput trčanja, povećava sposobnost srca da pumpa krv diljem tijela, sposobnost žila da tu krv provedu, te količinu kapilara. Također utječe na veličinu i broj mitohondrija – „elektrana” stranica. Sve to dovodi do efikasnije upotrebe hranjivih tvari i kisika u tijelu.

Između ostalih povlastica je i snaga mišića, koordinacija, fleksibilnost i temeljna mobilnost.

Kad tijelo prestane s fizičkim aktivnostima, posljedica je opadanje rezultata svih mjerenja sposobnosti – proces imena dekondicioniranje ili detrening. Što ste fizički više „fit”, brže gubite povlastice tjelovježbe, čak iako je temeljna tjelesna forma bolja od prosjeka. Prvo što nestaje je VO2 max i prije nego što se snađete slijede i snaga mišića, izdržljivost i koordinacija. Također je očekivano povećanje razine šećera u krvi, pa čak i krvnog tlaka.

„Postoje istraživanja koja indiciraju smanjenje 7 do 10% VO2 maxa nakon 12 dana iznenadne neaktivnosti, 14 do 15% nakon 50 dana, te 16 do 18% nakon 80 dana. Maksimalne vrijednosti kardio učinka, volumen otkucaja (količina krvi ispumpane iz srca tijekom svakog otkucaja) i sposobnost mitohondrija da izvuče kisik sve padaju u istom nizu, dok puls raste”, objašnjava Bergdhal.

Također, dolazi do dobivanja na težini. Fiziolog za tjelovježbu Harry Pino kaže da se stanice mišića ne pretvaraju u salo, što je opće mišljenje. „Ono što se zaista događa je da mišićne stanice, koje su u potpunosti drugačije od stanica masnoće, postaju sve manje jer nemaju naredbu za moć i snagu – pa i ne rastu”, objašnjava. Međutim, stanice masnoće sve više rastu, što uzrokuje promjenu u izgledu.

Stručnjaci se slažu da bi se sportaši trebali baviti nekakvom aktivnošću čak i kad su u opadanju natjecateljske moći, kako bi zadržali pozitivne efekte svog teškog rada.

No, ako je detrening tako loš za tijelo, nije li bolje uopće ne započinjati s aktivnošću? Apsolutno ne. Sjedilački stil života je mnogo opasniji nego čak i neredovita tjelovježba. Ako zaista želite dostići bolje zdravlje znojnim, pozitivno stresnim aktivnostima, najbolje je da to činite redovito i otprilike idealnih 300 minuta tjedno, odnosno 5 sati.

22 komentara

22 Comments

  1. Сретен Томић

    28 kolovoza, 2015 u 6:05 pm

    koja je poenta teksta da ne treba trenirati? ako ste ikada nesto trenirali bicete zdraviji i jaci nego bilo ko ko nije nista trenirao, cak i kada prestanete bicete spremniji od nekog ko nije nikada trenirao….

    • Stipan Lisica

      28 kolovoza, 2015 u 6:18 pm

      meh, umrit češ svejedno

    • Amir Vinković

      28 kolovoza, 2015 u 6:41 pm

      “Stručnjaci se slažu da bi se sportaši trebali baviti nekakvom aktivnošću čak i kad su u opadanju natjecateljske moći, kako bi zadržali pozitivne efekte svog teškog rada.
      No, ako je detrening tako loš za tijelo, nije li bolje uopće ne započinjati s aktivnošću? Apsolutno ne”

  2. Dalibor Skadarka

    28 kolovoza, 2015 u 6:11 pm

    odmarate se!

  3. Sakman Ensar

    28 kolovoza, 2015 u 6:17 pm

    Visar Karaxhiu

  4. Krešimir Lovrić

    28 kolovoza, 2015 u 6:19 pm

    Pa šta se dogodi ako nikad nisam ni počeo?! Ha Miro Blažević

  5. Arni Roglić

    28 kolovoza, 2015 u 6:21 pm

    Šta se dogodi kad počnete vježbati? Ukratko… ništa dobro.

  6. Josip Špicar

    28 kolovoza, 2015 u 6:21 pm

    E vidiš, zato sam ja pametan, pa nikad nisam ni počeo.

  7. Jazz Blues

    28 kolovoza, 2015 u 6:59 pm

    uhu …

  8. Sandra Banićević

    28 kolovoza, 2015 u 7:35 pm

    Haos eto ….pogotovo naglo ako se desi neka povrjeda ili slicno !!!

  9. Nikola Golubović

    28 kolovoza, 2015 u 10:14 pm

    prvi put vidim savet da se vezba 300 minuta nedeljno – preterana brojka koja samo moze da demotivise…

  10. Duško Brala

    29 kolovoza, 2015 u 6:50 am

    Hm, da da…a što se dogodi kad prestanete…

  11. Helena Pehovac

    29 kolovoza, 2015 u 8:29 am

    Najbolje ni ne poceti

  12. Mar Kec

    29 kolovoza, 2015 u 8:53 am

    Lucija Zadro

  13. Ena Ćurić

    29 kolovoza, 2015 u 5:51 pm

    Kristina Ćatipović ovo je za nas :/

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Wellness i prehrana

Svake godine umre oko 5 milijuna ljudi od uzroka povezanog s jednim od najvećih problema suvremenog životnog stila, a to je sjedenje. To je...

Wellness i prehrana

Na korak smo do otkrića tablete koja imitira učinke vježbanja i štiti od pretilosti. Studije pokazuju da pretili ljudi proizvode puno više proteina miostatina,...

Oglašavanje