Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Fizika i Kemija

Što su aerosolne rakete i čemu služe? 5 bitnih činjenica

Aerosolne rakete, termobarične bombe, vakuumske bombe – tri različita imena, jedno zastrašujuće oružje. Je li čovjek uistinu stvorio oružje koje može pretvoriti ljudsko tijelo u prah?

Svatko tko prati trenutna svjetska događanja, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu, vjerojatno je svjestan koliko je malo potrebno da takva vrsta rata eskalira u nešto mnogo veće i opasnije za čovječanstvo.

Nažalost, političari i moćnici diljem svijeta još uvijek žude za više moći, utjecaja i bogatstva nego što im je uistinu potrebno pa je ratna mašinerija svake godine sve veća i jača, bez obzira o kojoj je sili riječ.

Jedno od oružja koje može imati veliki utjecaj na tijek rata i promijeniti odnose snaga na ratištu su gore spomenute aerosolne rakete. One su iznimno razorne i učinkovite, ali vrlo upitne za korištenje upravo zbog svoje velike razorne snage. 

Što su aerosolne rakete i kako rade? 5 činjenica

Aerosolne rakete, također poznate i kao vakuumske ili termobarične rakete ili bombe, napravljene su tako da u sebi nose spremnik za gorivo u kojem se nalaze dva odvojena eksplozivna punjenja. 

aerosolne rakete
FOTO: SHUTTERSTOCK

Punjenja u spremniku su odvojena ciljano: kako se ne bi aktivirala zajedno već jedno nakon drugoga i zbog toga se nazivaju i dvostupanjskim streljivom. Upravo ih ovo svojstvo čini vrlo opasnima.

1. Aerosolne rakete koriste dvije eksplozije za postizanje jačeg efekta.

Nakon što se odredi cilj, tj. meta za raketu, ona se lansira u tom pravcu. Kada aerosolna raketa padne na svoj cilj dolazi do prve eksplozije prilikom koje se aktivira prvo eksplozivno punjenje. 

Prvo eksplozivno punjenje distribuira aerosol koji se sastoji od goriva na bazi ugljika, sitnih metalnih čestica i dodatnog finog materijala, što ovaj oblak čini iznimno zapaljivim. 

Nakon toga dolazi do aktivacije sekundarnog tj. drugog eksplozivnog punjenja koji zapaljuje taj aerosolni oblak i stvara razornu vatrenu kuglu koju prati jaki udarni val i vakuum. 

To znači da druga eksplozija stvara vakuum koji usisava sav okolni kisik pa ova vatrena kugla može prodrijeti u sve građevine, uključujući i bunkere, ako nisu u potpunosti zatvoreni što ju čini iznimno opasnim oružjem.

2. Aerosolne rakete pogubno djeluju na ljude.

Ljudi koji se nađu u oblaku eksplozije aerosolne rakete ubijeni su udarnim valom, koji uništava pluća, stvara opekline, a kemijski proizvodi ovih goriva vrlo su otrovni pa smrt nastaje i udisanjem ovih otrovnih plinova.

3. Aerosolne rakete uzrokuju mnogo veću štetu nego konvencionalne rakete.

S obzirom na to da aerosolne rakete imaju znatno dulji udarni val nego uobičajene rakete one na ovaj način izazivaju mnogo veću štetu. Uništavaju građevine svih tipova, čak i one zaštićenije poput bunkera, te istovremeno ozljeđuju ili ubijaju velik broj ljudi, ovisno o tome kolika je njihova udaljenost od inicijalnog mjesta pada aerosolne rakete.

4. Aerosolne rakete se često koriste za uništavanje bunkera i podzemnih tunela.

Ove aerosolne bombe mogu se koristiti u razne svrhe zbog čega se i proizvode u raznim veličinama, ovisno o cilju i planiranoj šteti. Dakle, planski se grade na način da uništavaju sve oko sebe unutar nekog dijametra i onda se koriste na mjestima gdje mogu biti praktične. Da, zaista ponekad mogu biti praktične!

Vrlo često se koriste u uništavanju obrambenih položaja jer imaju sposobnost napraviti štetu i unutar bunkera ili nekog druge jako zaštićene gradnje ili kompleksa tunela, što je vrlo čest način na koji ih koristi ruska vojska u trenutnoj okupaciji Ukrajine.

5. Aerosolne rakete su isto što  i aerosolne bombe.

Kao što je već spomenuto ponekad se koristi naziv aerosolne rakete, a ponekad aerosolne bombe. Razlog tome je činjenica da se ovo oružje može koristiti na dva načina: može se lansirati iz termobaričnih raketnih bacača smještenim na vojnim vozilima i ručnim bacačima, ali se može i ispustiti kao bomba iz vojnog aviona. Napravljena šteta je jednako katastrofalna u oba slučaja.

Aerosolne rakete i njihovo korištenje kroz povijest

Njemačka je oduvijek bila država koja je prednjačila u stvaranju svih vrsta oružja na europskom tlu, pa se tako prvi pokušaji korištenja aerosolnih raketa vežu upravo uz nju. Sigurni smo da razumijete koliko je ovo otkriće bilo šokantno prvi put kad su se aerosolne rakete krenule koristiti – tijek ratovanja tada se u potpunosti mijenja.

1. svjetski rat

Jedno od prvih korištenja ovog opasnog oružja dogodio se već početkom 20. stoljeća, i to u 1. svjetskom ratu kada su Nijemci na ratištima počeli koristiti granate koje su se bazirale na gorućem materijalu koji je gorio polako, ali intenzivno, radeći veću štetu gorenjem u trajanju od 120 sekundi.

prvi svjetski rat
FOTO: SHUTTERSTOCK

2. svjetski rat

Nakon toga Njemačka je i dalje ulagala u naoružanje, a ponajviše za vrijeme 2. svjetskog rata kada je njemačka nacistička armija poznata kao Wehrmacht pokušala stvoriti vakuumsku bombu, i zato se upravo Mario Zippermayr, poznati austrijski fizičar i nacist često spominje kao izumitelj aerosolne bombe. 

Razvoj ovog oružja bio je dio projekta „Vještičji kotao“ (Hexenkessel) stoga je dr. Zippermayr imao vlastiti laboratorij i mogućnost izrade ovog oružja. Tada je uspio proizvesti bombu koja je funkcionirala slično na istom principu kao aerosolne rakete, ali nije poznato je li ona korištena u stvarnom ratovanju. 

Poznato je da su njegovi pokusi koje je provodio na terenu 1943. i 1944. bili uspješni, s time da se radijus štete koju su uzrokovali valovi bombe koja se sastojala od velike količine mješavine ugljene prašine i tekućeg kisika povećao na gotovo 5 kilometara nakon dodatnih modifikacija bombe.

Na žalost, nakon završetka 2. svjetskog rata njegova su istraživanja dospjela u ruke i ostalim svjetskim silama, uključujući i Rusiju i SAD te su pomogla u poboljšanju oružja kod obje strane. 

Vijetnamski rat

Ovaj tip oružja koristile su američke vojne snage tijekom Vijetnamskog rata, u obliku kazeta bombe koje su koristile kombinaciju zrak-eksploziv. Bez obzira na njihovu korisnost američke snage nisu često koristile ovo opasno oružje, često opisano kao najmoćnije nenuklearno oružje na svijetu.

Rat protiv Al-Qaida

SAD je aerosolne rakete koristio i u Afganistanu. U ožujku 2002. godine aerosolna bomba teška gotovo 1 tonu bačena je na kompleks pećina i tunela u regiji Gardaz u Afganistanu. Amerikanci su vjerovali da su u ovom kompleksu utočište pronašli mnogi članovi terorističke organizacije Al-Qaida i talibani.

Drugi čečenski rat 

Rusija je aerosolne rakete koristila i tijekom sukoba s Čečenskom republikom Ičkerijom 1999.godine. Riječ je o višecijevnom raketnom lanseru poznatom kao TOS-1 na kojem se nalaze aerosolne rakete. Lanser može istovremeno ispaliti čak 30 raketa, za što mu je potrebno najviše 15 sekundi. Domet raketa je 6 kilometara. 

Rat u Ukrajini

Po tvrdnjama ukrajinskih vlasti Rusija u borbama na ukrajinskom tlu koristi aerosolne rakete i termobarično oružje iako do sada korištenje ovog oružja nije potvrđeno iz neovisnih izvora. Tvrdnjama se pridružuju i američka i britanska obavještajna služba. Tome u prilog idu i mnogobrojne slike s terena. 

Ukrajinski vojni vrh tvrdi da je ruska vojska koristila aerosolne rakete prilikom bombardiranja ukrajinskog skladišta nafte u blizini Ohtirke 2022. godine, a godinu dana kasnije ukrajinska vojska je objavila snimku uništavanja Suncopeka, ruskog raketnog bacača TOS-1A koji se koristi za lansiranje aerosolne rakete. 

Genevska konvencija zabranjuje korištenje termobaričkih oružja na mjestima koja su urbana, odnosno gdje postoji gusta naseljenost. Naravno, uvijek postoje situacije u kojima se navedena konvencija krši te kao rezultat stradaju civili.

Najpoznatija termobarička oružja na svijetu

Majka svih bombi (MOAB)

Najpoznatije američko oružje uključuje aerosolne rakete, ali MOAB je većinom namijenjena za ispuštanje tj. lansiranje iz aviona, ne s tla. Razvijena je za rat u Iraku još 2003. godine, ali je prvi puta upotrijebljena u borbi u travnju 2017. godine.

MOAB je skraćeni naziv za Massive Ordnance Air Blast Bomb, ali s obzirom na njenu snagu i reputaciju ubrzo je postala poznata kao Mother Of All Bombs.

Ova bomba je nazvana Majka svih bombi, a dizajnirana je posebno kako bi oštetila podzemne objekte i tunele. Upravo je zato korištena u bombardiranju mreže tunela kojom upravlja Islamska država, u afganistanskoj istočnoj pokrajini Nangarhar. 

Dugačka je čak 9 metara, teška gotovo 10 tona, a u sebi sadrži GPS streljivo koje detonira nekoliko trenutaka prije nego što bomba padne na tlo. 

Aerosolne rakete poput MOAB-a pada sa zrakoplova na paleti, a uz pomoć padobrana ona se miče u stranu pa raketa može skliznuti s nje, stabilizirati se u zraku i krenuti prema svom laserski navođenom cilju uz pomoć četiri rešetkaste peraje.

MOAB prilikom pada uzrokuje iznimno snažan udarni val koji se širi gotovo 1,5 kilometra u svaku stranu. Ovaj udarni val nastaje eksplozijom kojeg uzrokuje preko 8 tona eksploziva (TNT). Ovaj udarni val i širok radijus eksplozije dodatno su povećani korištenjem aluminija prilikom gradnje kućišta bombe.

Otac svih bombi

Kako ne bi zaostajao za SAD-om, njen najžešći protivnik i kritičar Rusija razvio je još jaču bombu. Otac svih bombi, u Rusiji poznata pod imenom „Zrakoplovna vakuumska bomba povišene snage“ trenutno je najveća neatomska bomba na svijetu.

Ova termobarička bomba 4 puta je jača od američkog MOAB-a jer u sebi sadrži čak 44 tone TNT eksploziva, iako je malo lakša i ima manji radijus udarnog vala od 300 metara od središta eksplozije. 

Ovakve aerosolne rakete ili bombe imaju snagu malih nuklearnih bombi s tim da u ovom slučaju ne postoji radioaktivno zračenje kao kod nuklearki. Svakako se nije loše informirati koje bi to zemlje mogle preživjeti nuklearni rat.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

+

Zanima vas kakav je okus ljudskog mesa? Iako to možda nije najbolja tema za večeru, postoji nekoliko zanimljivih i pomalo morbidnih priča o iskustvima...

Fizika

Kvantna fizika nije samo grana znanosti; ona je revolucionarni pogled na temeljne strukture naše stvarnosti. Ovaj uvod u kvantnu fiziku otvara vrata svijetu u...

Planete i mjeseci

Mjesec vidljiv po danu nije rijedak prizor, ali često izaziva znatiželju i divljenje. Iako ga tradicionalno smatramo noćnim nebeskim tijelom, Mjesec se često može...