Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Što to imaju zajedničko delfini i šišmiši

Samo se neki šišmiši i zubati kitovi oslanjaju na sofisticirano eholociranje, u kojem emitiraju sonarne pulsove i procesuiraju povratne eho signale, kako bi detektirali i pratili manje lovine. Sada, dva nova istraživanja pokazuju kako nevjerojatna sposobnost nekih kitova i šišmiša ima zajedničke korijene na molekularnoj razini.

Otkriće predstavlja primjer bez presedana što se tiče adaptivne sekvencijske konvergencije između dviju izrazito divergentnih grupa i predlaže da se takve konvergencije na razini sekvencija dešavaju češće nego što su to znanstvenici mislili.

“Prirodan svijet je pun primjera o vrstama koje su evolucijom neovisno razvile slične karakteristike, kao što su kljove kod slonova i moržova”, kaže Stephen Rossiter sa Sveučilišta u Londonu, autor jedne od studija. “Doduše, općenito se misli kako većina ovih takozvanih konverzijskih crta niče iz različitih gena ili različitih mutacija. Naša studija pokazuje kako je složena crta – eholokacija – u biti evoluirala iz identičnih promjena kod delfina i šišmiša.

Prestin, gen za sluh, prisutan u šišmišima i delfinima pokupio je mnoge identične mutacije kroz vrijeme, kako pokazuje istraživanje. Kao rezultat, ako se nacrta filogenetsko stablo šišmiša, kitova, i nekolicine drugih sisavaca, isključivo prema sličnostima u sekvenci prestina, eholocirajući šišmiši i kitovi proizlaze bliži jedni drugima nego naspram svojih pravih evolucijskih rođaka.

“Rezultati ukazuju kako postoji ograničen broj načina, ako ne i jedan jedini, na koji sisavci mogu steći sposobnost visoko-frekvencijskog sluha”, kaže Jianzhi Zhang sa Sveučilišta u Michiganu, koji je vodio drugu studiju. Prestin je nađen na vanjskim stanicama dlaka koje služe kao pojačalo u unutrašnjem uhu, usavršavajući osjetljivost i selekciju frekvencija mehaničkih vibracija kohleje, objašnjava Zhang.

Iako se oslanjaju na slične sposobnosti, činjenica je “da se šišmiši i kitovi jako razlikuju u eholokaciji”, tvrdi Zhang. “Na primjer, šišmiši koriste eholociranje za raspone od tri metra, dok ga kitovi koriste za daljine i preko sto metara. Još važnije, brzina zvuka u zraku je petina brzine zvuka u vodi, zbog čega je informacija prenesena znatno sporije u slučaju šišmiša. Usprkos ovim razlikama, naša istraživanja pokazuju kako se čini da se sposobnosti ove dvije vrste oslanjaju na zajednički molekularni nacrt prestina.”

Izvor: sciencedaily.com

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Astronomija

Dugo vremena, asteroid Apofis bio je na vrhu liste nebeskih tijela za koja se smatralo da predstavljaju prijetnju Zemlji. Prema ranih proračunima astronomskih stručnjaka,...

Wellness i prehrana

Širom svijeta, nebrojeni ljudi prakticiraju post iz raznih razloga – bilo da je to zbog vjere ili u pokušaju skidanja suvišnih kilograma. Međutim, zagonetka...

Wellness i prehrana

Štetnost kave za naše tijelo tema je koja već godinama izaziva brojne kontroverze i rasprave. Istražite s nama manje poznate činjenice o popularnom napitku...