San je novac za mozak, a mladi odrasli ljudi u prosjeku su u zaostatku sa snom 10 sati tjedno. Prema stručnjaku za san Paulu Kelleyju, kriza nedostatka sna veliko je opterećenje za mlade odrasle ljude u današnjem svijetu.
„Ovo je ogroman problem za društvo. Općenito smo društvo nedostatka sna, no dobna grupa od 14 do 24 godina puno više pati od nedostatka sna nego ostale dobne grupe. Nedostatak sna predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju, ponašanju i mentalnoj stabilnosti”, kaže Kelley, koji radi na Institutu za neuroznanost snova i cirkadijurnog sustava (Cirkadijurni sustav je unutarnji 24-satni biološki sat) Sveučilišta Oxford.
Što se tiče početka škole, Kelley predlaže da se početak školskog dana prilagodi dobnoj skupini, prema tome bi škola za dobnu skupinu od 8 do 10 godina trebala početi u 8 i 30, za dobnu skupinu od 16 sati trebala bi početi u 10, a za osamnaestogodišnjake u 11 sati ujutro.
Iako ovo možda zvuči drastično, taj pristup ima znanstvenu podršku. Prema Nacionalnoj zakladi za san, adolescenti ne otpuštaju melatonin, hormon koji pomaže pri regulaciji unutarnjeg sata, sve do 11 sati navečer. Ti hormoni ne prestaju kolati krvlju sve do u kasne jutarnje sate, zbog čega im je teško rano se ustati.
Unatoč tome, u 42 savezne države SAD-a više od 75% škola počinje prije 8 i 30 ujutro. Prosječno vrijeme početka nastave je 8 sati i 3 minute.
„S deset godina ovakvo pohađanje škole poklapa se s biološkim stilom života, 5:00 – 21:00. S 55 godina vraćamo se na tu istu rutinu. No, u ovim godinama između razlika je vrlo velika, te bi mladi, s obzirom na dob, trebali početi dan jedno tri sata kasnije, što je u potpunosti prirodno”, kaže Kelley.
San ili njegov nedostatak može utjecati na uspješnost na testovima, raspoloženje tijekom dana, odnose u obitelji. San je vitalan dio našeg postojanja na Zemlji, a jednu trećinu života provedemo pospani.
„Dovoljno sna je važna stavka za zdravlje, sigurnost i akademski uspjeh učenika. Rani početak škole, međutim, mnoge adolescente sprečava da dobiju dovoljno sna”, kaže epidemiologinja Anne Wheaton.
Rano jutro ne utječe samo na učenike. „Svi pate zbog toga, a ne moraju”, kaže Kelley, „I osoblje bi trebalo početi s radnim danom tek oko 10 sati ujutro. Inače im obično nedostaje sna.”
Kelley je bivši učitelj u srednjoj školi u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su proveli jedno istraživanje tako da je škola počela u 10 ujutro. Promjena se vidjela u boljim ocjenama učenika. Sad provodi Teensan, projekt kojem je cilj okupiti 100 škola koje će eksperimentirati s vremenom početka nastave.
Opasnosti nedostatka sna svima su dobro poznate, način na koji bismo trebali spavati nije baš jasan. Nekima odgovara noćni san podijeljen na dva dijela, nekima više odgovara planirani počinak tijekom dana. Moguće je da san ovisi o osobi, gdje svaki pojedinac traži drugačiji uzorak sna kako bi funkcionirao na optimalnoj razini.
S obzirom na važnost sna u svakodnevnom funkcioniranju, znanstvenici se neće tek tako umoriti od ove teme. Ipak, mala prilagodba kod spavanja mogla bi utjecati da Vaš mozak sve napravi malo bolje.
