Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zvijezde i Sunce

Sunce mijenja oblik, a ne znamo zašto

Disanje Sunca

Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal, svakih 11 godina Sunce raste i smanjuje se za 1 do 2 kilometra. Moglo bi se gotovo reći da “diše”, iako veoma polako.

To su izuzetno slabi “udisaji” i “izdisaji”, dok mu dodatni kilometri povećavaju radijus za najviše 0,00029%.

Kao i u slučaju nekoliko nedavnih studija, znanstveni tim se usredotočio na protok plazme koja bježi i vraća se na solarnu površinu. Ispada da frekvencije plazma valova koji se šire preko zvijezde nisu toliko različite od zvučnih valova koje proizvode glazbeni instrumenti.

Frekvencije valova se mijenjaju ovisno o tome koliko je veliko Sunce, a to mogu izmjeriti znanstvenici na Zemlji. Ipak, nije to lako. Trebala je proći 21 godina promatranja s dva odvojena NASA teleskopa kako bi došlo do ovog otkrića.

Cijelo ovo “disanje” je povezan sa solarnim ciklusom.

Svakih 11 godina se Sunce kreće od solarnog maksimuma do solarnog minimuma. Na maksimumu se sunčeve pjege (tamne mrlje intenzivne magnetske aktivnosti) pojavljuju češće i skupljaju se iznad i ispod ekvatora. Više sunčevih pjega poboljšava šansu da se pojavljuju solarne oluje.

Ta aktivnost je potaknuta magnetskom aktivnošću duboko u Suncu. Zapravo, plazma valovi koje je tim pratio plivali su ispod površine u redu od nekoliko milijuna metara, blizu radijusa Zemlje po pitanju udaljenosti.

Sunce se tako malo širi za vrijeme minimuma, a i skupi za vrijeme maksimuma. Iako znanstveni tim ističe da trenutno nema teorije koja povezuje pomake s promjenama unutarnjih magnetskih previranja Sunca, oni sugeriraju kako je to povezano s promjenama orijentacije magnetskih polja koje se javljaju tijekom ciklusa.

Područje istraživanja je poznato pod imenom helioseizmologija, što je u principu ekvivalentno zemaljskoj seizmologiji, ali u svemiru.

Bitno je za napomenuti da ova nevjerojatno mala promjena sunčevih dimenzija ne utječe na klimu Zemlje.

Možda će vas zanimati

Geografija i geologija

Vulkanski otoci nastaju kroz jedan od najmoćnijih procesa na Zemlji – vulkansku aktivnost! Kada magma iz unutrašnjosti planeta dospije na površinu kroz pukotine u...

Društvene znanosti

Gdje su nestali Iliri? To je pitanje koje već stoljećima intrigira povjesničare, arheologe i ljubitelje drevne prošlosti. Iliri, drevni narod koji je nekoć naseljavao...

Arheologija i paleontologija

Znanstvena zajednica ponovno je zapanjena novim otkrićem: dinosaur sa šišmišolikim krilima! Ovo zapanjujuće biće vraća nas u vrijeme kada su dinosauri eksperimentirali s letenjem...

Matematika i Ekonomija

Recesija. Već sama riječ može izazvati nelagodu. Čak i ako niste financijski stručnjak, zasigurno ste osjetili kako promjene u gospodarstvu mogu utjecati na vaš...