Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Super-Zemlja je previše hladna za život

Otkriće ove super-Zemlje pruža i nove dokaze o formiranju planeta, te o postojanju drugih solarnih sustava koji podsjećaju na naš.

Foto: NASA

Planet mnogo hladniji i veći od našeg otkriven je u studenom 2018. godine u orbiti obližnjeg Crvenog patuljka – Bernardove zvijezde, koja je od Zemlje udaljena oko šest svjetlosnih godina. Došlo se do zaključka da ima masu koja je tri puta veća od Zemljine i da na njoj vladaju niske temperature.

Jasno je da čovječanstvo već neko vrijeme mašta o selidbi u svemir, pa je rijetka super-Zemlja naizgled dobra prilika za to. Ipak, nova planeta nije odgovarajuća destinacija, usprkos tome što je po veličini slična Zemlji, te se od svoje zvijezde kreće na sličnoj udaljenosti kao i naša planeta od Sunca. Znanstvenici ističu da je planeta vrlo hladna zbog toga što je njena zvijezda manja od našeg Sunca i emitira manje svjetlosti. Zbog niskih temperatura nema vode u tekućem stanju, tako da je život poprilično nemoguća stvar.

Relativno nova planeta pripada skupini čija svaka predstavnica nosi ime „super-Zemlja“, zbog toga što imaju veću masu nego naša planeta, ali nisu velike poput divova iz našeg Sunčevog sustava – Neptuna i Urana. Otkrivena je u orbiti zvijezde koja je najbliža našem Sunčevom sustavu nakon desetljeća potrage, te je dobila ime Bernardova zvijezda b.

Otkriće ove super-Zemlje pruža i nove dokaze o formiranju planeta, te o postojanju drugih solarnih sustava koji podsjećaju na naš. Ipak, život u novom svijetu nije moguć, bar ne onakav kakav je nama poznat, piše The Cut.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....