Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Svemir

Supernova koju istražuju u NASA-i opisana je prije 450 godina u Hamletu?

Supernova
Foto: Shutterstock

Skupina znanstvenika došla je do novih saznanja u istraživanju supernove Tycho koja se dogodila prije više od 450 godina i bila je vidljiva golim okom ljudima na Zemlji još 1572. godine.

Udarni val od eksplozije još uvijek se širi svemirom, što znači da se čak i sada može promatrati sa Zemlje. Tim koji ga proučava je koristio NASA-in Imaging X-ray Polarimetry Explorer (IXPE) za proučavanje polariziranih X-zraka iz ostataka supernove, a istraživači su svoja otkrića objavili u časopisu The Astrophysical Journal.

Energija koju bi naše Sunce emitiralo 10 milijardi godina

Eksplozija supernove nazvane Tycho oslobodila je toliku količinu energije koju bi naše Sunce emitiralo tijekom 10 milijardi godina, stoji u priopćenju NASA-e. Eksplozija je izbacila čestice u svemir brzinom blizu svjetlosti, a istraživači su koristili IXPE kako bi otkrili geometriju magnetskih polja blizu Tychovog udarnog vala.

Razumijevanje geometrije magnetskog polja omogućuje znanstvenicima da se pozabave nekim od najvećih pitanja u astrofizici, poput onoga kako Tycho i drugi objekti ubrzavaju čestice bliže brzini svjetlosti nego najmoćniji akceleratori čestica na Zemlji.

Sunce
Foto: Shutterstock

Supernova opisana u Hamletu?

Rekli smo da se supernova dogodila 1572. godine, a mnogima to ne znači previše jer je to bilo prije 450 godina. No, u NASA-i su se dotaknuli jedne zanimljive poveznice između tog događaja i Hamleta, djela Williama Shakespeara.

Naime, supernova je bila vidljiva golim okom sa Zemlje te je, kako navode, bila vidljivija čak i od Venere. Teorija koju su predložili istraživači s Državnog sveučilišta Southwest Texas kaže da je zvijezda spomenuta u 1. činu, 1. sceni Hamleta bila supernova ili zvijezda u eksploziji, a gotovo sigurno ju je vidio Shakespeare, tada osmogodišnji školarac.

Hamlet
Foto: Shutterstock

Članovi fakulteta Don Olson i Russell Doescher s Odsjeka za fiziku i Marilynn Olson s Odsjeka za engleski jezik, objavili su svoje istraživanje u časopisu Sky and Telescope. Dijalog između vojnika u prvoj sceni drame, za koju se vjeruje da je napisana 1600. godine, opisuje sjajnu zvijezdu i njen položaj na nebu u jako hladnoj noći. Koristeći klimatske i vremenske reference u predstavi, trio istraživača utvrdio je da se scena u danskom dvorcu Elsinore odigrala u studenom.

Prateći opis položaja zvijezde koji je dao lik pod imenom Bernardo, zaključili su da je zvijezda vjerojatno u zviježđu Kasiopeje. Međutim, nijedna od zvijezda u tom zviježđu nije posebno sjajna ili vrijedna pažnje. Sjajna zvijezda iznenada se pojavila u studenom, točno u mjesecu u kojem bi njezin položaj odgovarao Bernardovom opisu.

Prošle noći samo,
kad je ona ista zvijezda što je zapadno od pola
minula svojom stazom da obasja onaj dio neba
gdje sada gori…

Bernardo, Hamlet

Supernova je gorjela čak 16 mjeseci prije nego što je nestala iz vida. Takozvana “nova zvijezda” bila je izvor duboke nelagode među općom populacijom, koja je to vidjela kao znak da se naizgled nepromjenjiva nebesa, zapravo, mijenjaju. Ta nelagoda i zaokupljenost stvarima koje idu po zlu teme su koje se ponavljaju u Hamletu.

Shakespeare je poznavao astronoma po kojem supernova nosi ime

Shakespeare
Foto: Shutterstock

O zvijezdi su naširoko raspravljali i pisali najugledniji astronomi i kroničari tog vremena. Jednom mladom danskom znanstveniku, Tychu Braheu, tada 26-godišnjaku, supernova je bila inspiracija za cjeloživotno proučavanje astronomije, a kao što se može zaključiti, dobila je ime upravo po njemu.

Iako je nepoznato je li Shakespeare ikada sreo Brahea, u Hamletu postoje dokazi da je dramatičar znao za njega i njegovo djelo. Najpoznatiji Braheov portret kreiran je 1590. godine, a prikazuje istaknutog znanstvenika okruženog grbovima svojih predaka. Dva od obiteljskih imena na slici su Rosenkrans i Guldensteren, zapanjujuće slična imenima dva lika u Hamletu, Rosencrantz i Guildenstern.

Iako ne postoji neki fizički dokaz za bilo koju od tvrdnji koje smo naveli, poprilično je zanimljivo vidjeti način na koji sve ima smisla i na koji bi moglo biti povezano.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

+

Zanima vas kakav je okus ljudskog mesa? Iako to možda nije najbolja tema za večeru, postoji nekoliko zanimljivih i pomalo morbidnih priča o iskustvima...

Fizika

Kvantna fizika nije samo grana znanosti; ona je revolucionarni pogled na temeljne strukture naše stvarnosti. Ovaj uvod u kvantnu fiziku otvara vrata svijetu u...

Planete i mjeseci

Mjesec vidljiv po danu nije rijedak prizor, ali često izaziva znatiželju i divljenje. Iako ga tradicionalno smatramo noćnim nebeskim tijelom, Mjesec se često može...