Nijedna zemlja svijeta ne ispunjava preporučene standarde za dojenje, navodi novi izvještaj UNICEF-a i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izrađen u suradnji s kolektivom Global Breastfeeding, a to je nova inicijativa s ciljem povećanja svjetske stope dojenja. Postoji svijest o velikoj zdravstvenoj važnosti dojenja, ali ono ne ovisi samo o majci. U obzir se moraju uzimati društveni, politički i okolišni čimbenici koji utječu na dojenje. Sve je manje dojenja i to je zabrinjavajuće, a ovo je prvi put da su prikupljeni i uspoređeni podaci o tome na razini cijelog svijeta.
Prema prikupljenim podacima iz 194 zemlje, samo je kod 40 posto djece mlađe od 6 mjeseci prisutno hranjenje isključivo majčinim mlijekom, a svega u 23 zemlje postoji stopa hranjenja isključivo majčinim mlijekom – iznad 60 posto. Nijedna zemlja svijeta ne ispunjava u preporučene standarde za dojenje, kaže se u izvješću nazvanom Svjetska bodovna kartica dojenja.
UNICEF i WHO pozivaju na poticanje majki na dojenje zbog višestruke koristi za bebe, ali i za majke. Sprječava se time dijareja i upala pluća, a to su dva najčešća uzroka smrti beba u prvih šest mjeseci života. Kod majki se dojenjem umanjuje rizik od pojave raka jajnika i dojke.
“Dojenje daje bebama najbolju moguću polaznu točku u životu. Majčino mlijeko ima i funkciju bebinog prvog cjepiva koje štiti bebe od potencijalno smrtonosnih bolesti i pruža im svu prehranu koja je potrebna da prežive i napreduju”, poručuje liječnik Tedros Adhanom Ghebreyesus, iz WHO-a.
Navodi se da bi ispunjavanje preporučenih ciljeva moglo spasiti živote 520 tisuća djece mlađe od pet godina i potencijalno bi značilo 300 milijardi dolara ekonomske koristi tijekom deset godina kao rezultat smanjenja bolesti i troškova u zdravstvenoj njezi.
U publikaciji se također navodi kako u pet najvećih ekonomija u razvoju – Indiji, Kini, Indoneziji, Meksiku i Nigeriji – nedostatak investicija za dojenje rezultira smrću oko 236 tisuća djece godišnje i ekonomskim gubicima od čak 119 milijardi dolara.