Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Sveti gral bioraznolikosti nalazi se u zemlji

Zašto su tropske šume tako biološki bogate? Smithsonian istraživači imaju nove dokaze koji daju odgovor na jedno od velikih životnih neriješenih misterija, a koje se nalazi ispod zemlje, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature.

“Već dugo vremena znamo da mladice drveća ne rastu i preživljavaju pod svojim majkama ili drugim zrelim stablima iste vrste”, rekao je Scott Mangan, postdoktorski suradnik na University of Wisconsin-Milwaukee i Smithsonian Tropical Research Institute u Panami. “Jedno objašnjenje za održavanje raznolikosti tropskih stabala je to da odrasla stabla imaju štetočine i bolesti koje štete sadnicama njihove vrste više nego sadnicama ostalih vrsta.” Eksperimenti pokazuju da su podzemni organizmi ključni za održavanje raznolikosti vrsta i obrasce brojnosti srodnih vrsta drveća. Štetna djelovanja organizama u tlu od odraslih stabala ne samo da objašnjavaju rast sadnica i obrasce preživljavanja, već osim toga i to da su ti efekti puno teži za sadnice rijetkih vrsta nego za sadnice uobičajenih vrsta.

Mangan je zasadio sadnice pet vrsta pod odrasle svake te vrste u šumi i spojio taj eksperiment zajedno s eksperimentom u stakleniku u kojem je uzgajao sadnice svake vrste u tlu skupljenom oko baze svake druge vrste. Dosljedni tijekom eksperimenta, Mangan i njegovi kolege otkrili su da je sposobnost vrsta sadnica da preživi, kada raste u tlu od iste vrste, zapravo predvidiva koliko često ili rijetko se one pojavljuju u fazi odraslih. Njihovi su rezultati skoro zrcalna slika rezultata prezentiranih u časopisu Science ovog tjedna, autora Lize Comite i kolega, koje se temelji se na elaboratu o preživljavanju 30 000 sadnica – dio je velikog napora za razumijevanje dinamike šuma koje su širom svijeta pod djelomičnim pokroviteljstvom HSBC Climate Partnership.

“Prošlo je više od 30 godina od ideje da negativne interakcije između odraslih i sadnica iste vrste mogu utjecati na raznolikost – Janzen-Connell hipoteza – prva je predložena, a tek sada u ovoj priči dobiva svoje mjesto”, izjavio je koautor Allen Herre, znanstvenik na STRI. “Dva potpuno različita pristupa – analize dugoročnih opservacija šumskih dinamika i direktni eksperimenti na panamskom otoku Barro Colorado- govore nam da tražimo odgovore ispod zemlje. Scottovi eksperimenti daju direktnu usporedbu po vrstama koliko njihove sadnice pate od vrste `samoinhibicije` koja je posredovana tim organizmima u tlu.”

Biolozi se odnose prema tlu kao prema “crnoj kutiji” jer je notorno teško za proučavanje zbrke korijena, bakterija, gljivica, sitnih insekata i drugih bića, bez njihove izolacije ili mijenjanja. Vrlo slični rezultati u stakleniku i na terenu pokazuju interakcije između biljaka i živih organizama u tlu – nisu ni nutrijenti, insekti, sisavci ili nadzemne bolesti – dovoljno snažni i specifični da objasne zašto više vrsta koegzistira i ono važnije snaga tih interakcija se može mjeriti i biljne vrste koje su najbrojnije najmanje su pod utjecajem živih organizama u tlu oko svojih roditelja.

“Mi još moramo srušiti jednu netočnu teoriju – Neutral Theory of Biodiversity – koja je premisa ideje da su sve vrste iste”, rekao je Herre. “Ove dvije publikacije pružaju snažne dokaze da ne postoje mehanizmi koji stabiliziraju održanje raznolikosti, te to da neutralna dinamika ne objašnjava različitost i brojnost biljnih vrsta.”

Izvor: Smithsonian Tropical Research Institute

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...