Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Ekologija i okoliš

Svijet u zaostatku: Istraživanje otkriva nedostatak akcija za smanjenje emisija ugljika

Svijet u zaostatku: Istraživanje otkriva nedostatak akcija za smanjenje emisija ugljika
Pexels

Prema najnovijem istraživanju, da bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena, svijet mora sedmerostruko brže smanjivati upotrebu ugljena, četverostruko brže zaustavljati krčenje šuma i šesterostruko brže razvijati javni prijevoz u odnosu na trenutne stope.

Izvješće “Stanje klimatskih akcija 2023” pokazuje da države zaostaju u provedbi gotovo svih politika potrebnih za smanjenje emisija stakleničkih plinova, unatoč napretku u području obnovljive energije i korištenja električnih vozila. Ovaj nedostatak akcija čini cilj održavanja globalnih temperatura na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina sve manje ostvarivim.

Autori izvješća predlažu niz mjera:

  • Potrebno je svake godine do 2030. godine ugasiti približno 240 termoelektrana na ugljen prosječne veličine.
  • Svake godine ovog desetljeća trebalo bi izgraditi javne prijevozne sustave ekvivalentne veličini triju New Yorkova u gradovima širom svijeta.
  • Tijekom ovog desetljeća potrebno je zaustaviti krčenje šuma koje se odvija na području veličine 15 nogometnih igrališta svake minute.
  • Povećati godišnju stopu rasta solarne i vjetroelektrane energije s trenutnih 14% na 24%.
  • Smanjiti potrošnju mesa od preživača poput krava i ovaca na oko dva obroka tjedno u zemljama poput SAD-a i Europe do 2030. godine.

Sophie Boehm, istraživačica u World Resources Institute i glavna autorica izvješća, upozorila je da bez drastičnih mjera, cilj održavanja temperature unutar 1,5 °C postaje sve manje dostižan. “Globalni napori za ograničenje zagrijavanja na 1,5 °C su slabi. Naši vođe su uglavnom propustili mobilizirati klimatske akcije potrebne brzine i razmjera,” rekla je Boehm, naglašavajući da takva kašnjenja ograničavaju mogućnosti za osiguranje životno prihvatljive budućnosti za sve.

Izvješće ističe hitnost djelovanja i potrebu za sveobuhvatnim promjenama u svim sektorima, s ciljem smanjenja globalnog zagrijavanja i sprječavanja klimatskih katastrofa. Poziva se na jačanje međunarodne suradnje i provedbu učinkovitijih klimatskih politika kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma i zaštitila budućnost planeta.

Dodala je: “Vrijeme za male popravke je prošlo. Umjesto toga, potrebne su nam hitne i temeljite promjene u svim sektorima tijekom ovog desetljeća.”

Unatoč obvezama koje su države preuzele prije dvije godine na konferenciji Cop26 u Glasgowu o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, javno financiranje fosilnih goriva i dalje se nastavlja. Mnoge zemlje, uključujući Veliku Britaniju, ne samo da nastavljaju s proizvodnjom fosilnih goriva, već i povećavaju subvencije i porezne olakšice za njih. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u 2022. godini, financiranje fosilnih goriva drastično je poraslo, gotovo udvostručujući se u odnosu na 2020. godinu, dostižući najviše razine u posljednjih deset godina.

Izvješće “Stanje klimatskih akcija 2023”, koje su sastavili klimatski think-tankovi, detaljno analizira klimatsku politiku vlada širom svijeta. Iako su nedavne studije pokazale ubrzanje u usvajanju zelene tehnologije, uključujući širenje obnovljive energije, izvješće navodi da je napredak u većini mjera nedovoljan.

Rast prodaje električnih vozila je impresivan, no to je jedini od 42 ispitivana pokazatelja koji napreduje dovoljno brzo da bi se emisije smanjile gotovo za polovicu u odnosu na 1990. godinu, što je nužno za održavanje globalnog zagrijavanja unutar 1,5 °C granice.

Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji, globalno zagrijavanje bi dosegnulo oko 1,7 °C iznad predindustrijskih razina ako bi sve zemlje ispunile svoja obećanja za smanjenje ugljika. Međutim, to zahtijeva provedbu politika, a ne samo postavljanje ciljeva. “Stanje klimatskih akcija” pokazuje da države zakazuju u predstavljanju i provođenju potrebnih mjera.

Razan Al Mubarak, UN-ova visoka predstavnica za klimatske promjene, pozvala je sve zemlje da preispitaju svoje politike. “Svjetski lideri moraju prepoznati nedovoljan napredak i odrediti put naprijed koji se oslanja na dosadašnje uspjehe. Ovaj trenutak treba iskoristiti kao poticaj za ubrzanje akcija,” istaknula je.

Izvješće stoga naglašava hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena, pozivajući na sveobuhvatne i transformativne promjene u svim sektorima, s ciljem smanjenja emisija i očuvanja okoliša za buduće generacije. Svijet je na prekretnici, a odlučne i koordinirane akcije su ključne za postizanje ciljeva postavljenih u Pariškom sporazumu i zaštiti planeta od neodrživih klimatskih promjena.

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Hipoteza, često smatrana jednostavnom pretpostavkom, predstavlja temeljni kamen znanstvenog istraživanja i razumijevanja svijeta koji nas okružuje. Kada govorimo o znanosti, često se spominju različiti...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...