Prema najnovijem istraživanju, da bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena, svijet mora sedmerostruko brže smanjivati upotrebu ugljena, četverostruko brže zaustavljati krčenje šuma i šesterostruko brže razvijati javni prijevoz u odnosu na trenutne stope.
Izvješće “Stanje klimatskih akcija 2023” pokazuje da države zaostaju u provedbi gotovo svih politika potrebnih za smanjenje emisija stakleničkih plinova, unatoč napretku u području obnovljive energije i korištenja električnih vozila. Ovaj nedostatak akcija čini cilj održavanja globalnih temperatura na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina sve manje ostvarivim.
Autori izvješća predlažu niz mjera:
- Potrebno je svake godine do 2030. godine ugasiti približno 240 termoelektrana na ugljen prosječne veličine.
- Svake godine ovog desetljeća trebalo bi izgraditi javne prijevozne sustave ekvivalentne veličini triju New Yorkova u gradovima širom svijeta.
- Tijekom ovog desetljeća potrebno je zaustaviti krčenje šuma koje se odvija na području veličine 15 nogometnih igrališta svake minute.
- Povećati godišnju stopu rasta solarne i vjetroelektrane energije s trenutnih 14% na 24%.
- Smanjiti potrošnju mesa od preživača poput krava i ovaca na oko dva obroka tjedno u zemljama poput SAD-a i Europe do 2030. godine.
Sophie Boehm, istraživačica u World Resources Institute i glavna autorica izvješća, upozorila je da bez drastičnih mjera, cilj održavanja temperature unutar 1,5 °C postaje sve manje dostižan. “Globalni napori za ograničenje zagrijavanja na 1,5 °C su slabi. Naši vođe su uglavnom propustili mobilizirati klimatske akcije potrebne brzine i razmjera,” rekla je Boehm, naglašavajući da takva kašnjenja ograničavaju mogućnosti za osiguranje životno prihvatljive budućnosti za sve.
Izvješće ističe hitnost djelovanja i potrebu za sveobuhvatnim promjenama u svim sektorima, s ciljem smanjenja globalnog zagrijavanja i sprječavanja klimatskih katastrofa. Poziva se na jačanje međunarodne suradnje i provedbu učinkovitijih klimatskih politika kako bi se postigli ciljevi Pariškog sporazuma i zaštitila budućnost planeta.
Dodala je: “Vrijeme za male popravke je prošlo. Umjesto toga, potrebne su nam hitne i temeljite promjene u svim sektorima tijekom ovog desetljeća.”
Unatoč obvezama koje su države preuzele prije dvije godine na konferenciji Cop26 u Glasgowu o ograničenju globalnog zagrijavanja na 1,5 °C iznad predindustrijskih razina, javno financiranje fosilnih goriva i dalje se nastavlja. Mnoge zemlje, uključujući Veliku Britaniju, ne samo da nastavljaju s proizvodnjom fosilnih goriva, već i povećavaju subvencije i porezne olakšice za njih. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u 2022. godini, financiranje fosilnih goriva drastično je poraslo, gotovo udvostručujući se u odnosu na 2020. godinu, dostižući najviše razine u posljednjih deset godina.
Izvješće “Stanje klimatskih akcija 2023”, koje su sastavili klimatski think-tankovi, detaljno analizira klimatsku politiku vlada širom svijeta. Iako su nedavne studije pokazale ubrzanje u usvajanju zelene tehnologije, uključujući širenje obnovljive energije, izvješće navodi da je napredak u većini mjera nedovoljan.
Rast prodaje električnih vozila je impresivan, no to je jedini od 42 ispitivana pokazatelja koji napreduje dovoljno brzo da bi se emisije smanjile gotovo za polovicu u odnosu na 1990. godinu, što je nužno za održavanje globalnog zagrijavanja unutar 1,5 °C granice.
Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji, globalno zagrijavanje bi dosegnulo oko 1,7 °C iznad predindustrijskih razina ako bi sve zemlje ispunile svoja obećanja za smanjenje ugljika. Međutim, to zahtijeva provedbu politika, a ne samo postavljanje ciljeva. “Stanje klimatskih akcija” pokazuje da države zakazuju u predstavljanju i provođenju potrebnih mjera.
Razan Al Mubarak, UN-ova visoka predstavnica za klimatske promjene, pozvala je sve zemlje da preispitaju svoje politike. “Svjetski lideri moraju prepoznati nedovoljan napredak i odrediti put naprijed koji se oslanja na dosadašnje uspjehe. Ovaj trenutak treba iskoristiti kao poticaj za ubrzanje akcija,” istaknula je.
Izvješće stoga naglašava hitnost djelovanja u borbi protiv klimatskih promjena, pozivajući na sveobuhvatne i transformativne promjene u svim sektorima, s ciljem smanjenja emisija i očuvanja okoliša za buduće generacije. Svijet je na prekretnici, a odlučne i koordinirane akcije su ključne za postizanje ciljeva postavljenih u Pariškom sporazumu i zaštiti planeta od neodrživih klimatskih promjena.
