Promjena životnog stila, koja uključuje više fizičke aktivnosti, dulji boravak u prirodi i sudjelovanje u akcijama pomaganja drugima, koristi ljudskom zdravlju. Kod oboljelih od duševnih bolesti zdrav načina života donosi poboljšanje ravno onome koje postižu lijekovi ili savjetovanje, navodi jedan rad objavljen u časopisu American Psychologist, glasilu udruge American Psychological Association.
Oboljelima od depresije i anksioznosti, promjena životnog stila donosi značajna poboljšanja, baš kao i onima koji pate od šećerne bolesti i pretilosti, navodi doktor znanosti Roger Walsh, s Irvine`s College of Medicine sveučilišta u Californiji. Walsh je u formi preglednog rada prikazao ranija istraživanja o učincima na zdravlje koji donosi promjena životnog stila. Ove promjene uključuje redovito vježbanje, prehranu i dijetu, rad na poboljšanju odnosa s drugim ljudima, opuštanje i upravljanje stresom, uključenje u vjerske ili duhovne udruge, dulji boravak u prirodi, i pomaganje drugima.
Walsh je pokazao da dulji boravak pred ekranima TV-a ili za računalom, uz malo vremena preostalog za boravak u prirodi i u društvu donosi negativne psihološke posljedice. Mijenjanjem životnog stila ovi problemi se mogu ukloniti. On kaže: “Promjene u načinu života donose bolesniku značajna poboljšanja, ali uz njega i terapeutu i cijelom društvu. Ipak, ova saznanja se u praksi još uvijek nedovoljno cijene i vrlo se malo primjenjuju.” U radu se ističe da prihvaćanje zdravijeg životnog stila ne znači povećanje troškova života, a donosi ugodu. Njime se izbjegavaju nuspojave i komplikacije koje nosi primjena lijekova.
“U 21. stoljeću potrebno je okrenuti se drugačijem načinu života, jer to donosi poboljšanje općeg zdravlja stanovništva”, ističe Walsh. U svom radu Walsh nabraja mnoge prednosti zdravijeg životnog stila:
• vježbanje izaziva dobre osjećaje, te smanjuje anksioznost i depresiju. Ono omogućuje djeci da postignu bolje rezultate u školi, poboljšava kognitivne mogućnosti odraslih, smanjuje gubitak pamćenja u starijih osoba, ali i potiče stvaranje novih neurona u mozgu.
• prehrana bogata povrćem, voćem i ribom koristi zdravima svih dobi i smanjuje simptome u afektivnim i shizofrenim poremećajima.
• boravak u prirodi koristi kako zdravima tako i bolesnima.
• dobri odnosi s drugim ljudima donose zadovoljstvo i mogu smanjiti obolijevanja u rasponu od obične prehlade do moždanog udara, kao i mentalnih bolesti • rekreacija i zabava pomažu uključivanju u društvo i potiču društvene vještine.
• opuštanje i upravljanje stresom djeluje protiv anksioznosti, nesanice, te nastupa panike.
• meditacija poboljšava osjetljivost za potrebe drugih i emocionalnu stabilnost, smanjuje stres, te poboljšati kognitivne funkcije.
• uključenost u vjerske i duhovne udruge koje promiču ljubav i praštanje mogu smanjiti anksioznost, depresiju, sklonost upotrebi droga.
• pomaganje drugima može donijeti osjećaj korisnosti i zadovoljstvo onome koji pomaže.
Iznimku čini njega dementne osobe koja vrlo nepovoljno djeluje na mentalno zdravlje onoga koji je pruža Opredjeljivanje i ustrajanje u drugačijem načinu života zahtijeva stalni napor, pa stoga mnogi kojima bi on koristio izabiru “pasivno iščekivanje ozdravljenja koje donosi vanjski autoritet ili pilula,” navodi Walsh. On ističe kako su danas ljudi izloženi psihološki sofisticiranoj ekonomskoj propagandi koja promovira nezdrav način života i ponašanja. Tako se u reklamama promiče pušenje, potrošnja alkohola i uživanje u fast foodu. “Reklame vas mame da posegnete za zadovoljstvima, koja ne koriste zdravlju” s žaljenjem navodi Walsh.
Ova studija se obraća i terapeutima ističući mnoge prednosti zdravog načina života, preporučujući im da potiču pacijente na usvajanje takvog načina življenja. U radu se zaključuje da će biti potrebno više obrazovnih mjera, ali i uključivanje javno zdravstvenih institucija i politike da bi se potakao širi krug ljudi u usvajanju zdravijeg načina života.
Izvor: American Psychological Association
