Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Bakterije i virusi

Testovi na koronavirus ne bi trebali biti komplicirani: Stručnjaci traže načine kako ih ubrzati

Gotovo sve zemlje svijeta prijavile su svoje slučajeve koronavirusa, ali čini se kako stanovnicima i dalje nije dostupan dovoljan broj testova, i pored upozorenja iz Svjetske zdravstvene organizacije da se ne smije oskudijevati na testovima. Ipak, dok čitav svijet koristi jedan test, Amerika izmišlja drugi.

“Ovo je neuspjeh. Sustav zapravo nije usmjeren na ono što nam je trenutno potrebno”, rekao je Anthony Fauci, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti na prošlotjednom sastanku.

Ljudi koji su zaraženi ili su bili u kontaktu sa zaraženima koronavirusom, teško dolaze do testova. Naprimjer, do prošlog tjedna broj testova koji su se mogli izvoditi dnevno u Sjedinjenim Američkim Državama bio je ograničen na otprilike 7.000. Najveći razlog tome je borba laboratorija da nabave zalihe potrebne za ispunjavanje potražnje, piše The Verge.

PCR analiza

Test koji doktori provode u vrijeme ove pandemije je ustvari PCR analiza koja postoji već desetljećima. Riječ je o uzimanju brisa iz nosa ili grla pacijenta, koji se potom šalje u laboratorij. Stručnjaci u laboratoriju zatim u uzorku brisa traže sitne isječke genetskog materijala virusa. PCR analiza je komplicirana, ali pouzdana.

“Ako zdravstveni sustav funkcionira dobro, ti bi testovi trebali biti dobri i pomoći nam u upravljanju ovom epidemijom. Frustrirajuće je što testiranje na koje smo mislili da se možemo osloniti nije provedeno onako kako smo očekivali”, kaže Catherine Klapperich, direktorica Laboratorija za dijagnostiku i globalne zdravstvene tehnologije na Sveučilištu u Bostonu.

PCR analiza djeluje, navodi The Verge. Međutim, u situaciji izbijanja virusa, iako dobro djeluje, i dalje je prespora. Kako pojašnjavaju stručnjaci, u idealnoj situaciji doktori bi mogli obavljati testove u svojim uredima ili pored pacijentovog kreveta. Tehnologija za testiranje na takav način postoji. Međutim, nije bilo velikih ulaganja kako bi se komercijalizirali brži načini testiranja, tako da ne postoji jasan put kako da se to napravi sada u vrijeme nužde.

Sedam dana nakon što je genetski slijed novog koronavirusa bio prvi put dostupan u siječnju ove godine, njemački istraživači osmislili su PCR test koji otkriva prisustvo virusa u brisu pacijenta.

Taj test postao je osnova za test Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koji se koristi u zemljama širom svijeta, uključujući Južnu Koreju, ali koji je Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) odbio koristiti. Teoretski PCR testovi su prilično jednostavni. Znanstvenici biraju isječke gena virusa i koriste niz kemikalija kako bi tražili taj genski isječak u uzorku. Ako pronađu isječak, to znači da pacijent ima virus.

PCR je zlatna standardna platforma za testiranje virusa jer je vrlo osjetljiva, kaže Paul Yager, profesor na Odsjeku za bioinženjering na Sveučilištu u Washingtonu. Uz ovu analizu može se otkriti čak i mala količina virusa u uzorku pacijenta.

Uz to, ovo je vrlo poznata analiza. Prvi put je izumljena 1980-ih godina.

Međutim, PCR analiza može biti i vrlo spora. Već tjednima se u SAD-u testira ručno na Covid-19. To je dugotrajan tehnički postupak. Iako su PCR testovi jednostavni za stvaranje, oni su komplicirani za izvođenje. Laboratorijski tehničar mora pažljivo miješati uzorak pacijenta sa sitnim dijelovima kemikalija u sićušnim epruvetama, a bilo kakva kontaminacija može pokvariti test. Uzorci se također moraju konstantno dovoditi do velike temperature te odstajati u procesu zvanom termocikliranje, koji se vrši u posebnom stroju. Potrebno je nekoliko sati da se dođe do rezultata, piše The Verge.

“Ne može svaki laboratorij izvoditi PCR analizu. Za to je potreban vrlo čist laboratorij i izuzetno je teško provesti testiranje. Laboratoriji koji mogu obavljati PCR testiranje trebaju posebno odobrenje za provođenje testova, a dobivanje dopuštenja može potrajati mjesecima”, tvrdi Klapperich.

Ona kaže da bi njen istraživački laboratorij u Bostonu mogao izvoditi oko 80 testova dnevno, ukoliko bi imao odobrenje. Laboratorij za virologiju Sveučilišta u Washingtonu, koji ima više strojeva i puno kvalificiranih laboratorijskih tehničara, može raditi do oko 2.000 testova.

Njemački test koji je WHO usvojila distribuira se širom svijeta. Naprimjer, Južna Koreja brzo je počela testirati oko 10.000 ljudi svaki dan. Do sada je u ovoj zemlji testirano otprilike 250.000 ljudi.

Brzina ključna tijekom pandemije

Umjesto da prati WHO protokol, američki CDC je odlučio stvoriti vlastiti test koristeći tri različita gena iz njemačkog testa. To nije sasvim neuobičajena odluka. Podsjećamo, CDC je i tijekom epidemije ebole 2015. stvorio vlastiti test na zapadu Afrike. Ipak, kada su neki državni laboratoriji pokušali potvrditi točnost testa, pokazalo se da uzrokuje lažne pozitivne rezultate. CDC je tada morao redizajnirati i obnoviti komplete za testiranje, što je doprinijelo kašnjenju i pravovremenoj reakciji na zaustavljanje širenja bolesti.

PCR testovi i dalje su najpouzdanija metoda dijagnosticiranja virusne infekcije kod pacijenta, čak i ako se SAD trenutno trudi odustati od smjera u kojem ide WHO. Ipak, istraživači širom svijeta također ubrzavaju rad na kreiranju drugih vrsta testova koji bi se mogli provoditi brže.

“Brzina je važna tijekom pandemije. Ono što ne želite učiniti je dovesti nekoga s Covid-19 u gerijatrijski odjel. Želite ih razdvojiti. Želite nešto što bi vam dalo rezultat za 10-20 minuta”, kaže profesor Yager.

Naprimjer, doktori redovno rade testove na gripu u svojim uredima i mogu dobiti rezultate za otprilike 15 minuta.

Upravo kako bi se prerasla dugotrajna čekanja na rezultate testiranja, deseci tvrtki razvijaju testove na novi koronavirus i nalaze se u različitim fazama razvoja. Naprimjer, doktori na Sveučilištu u San Diegu rade na eksperimentalnom sustavu za koji kažu da bi mogao imati rezultate za jedan sat. Mammoth Biosciences razvija test koji bi djelovao slično kao test na trudnoću, a biotehnološka kompanija Cepheid koristi svoju tehnologiju otkrivanja gripe kako bi izgradila brži test za koronavirus.

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Kako su nestali Vikinzi jedno je od najvećih povijesnih pitanja koje zbunjuje povjesničare i znanstvenike. Vikinzi su bili strah i trepet srednjovjekovne Europe, poznati...

Biotehnologija

Biološko oružje nije samo tema iz znanstvenofantastičnih filmova—ono je stvarna prijetnja s dubokim korijenima u povijesti. Od starih vremena, kada su ratnici bacali zaražene...

Zdravlje i Medicina

Kako mozak upravlja našim tijelom jedno je od najfascinantnijih pitanja u medicini. Naš mozak nije samo organ koji nam pomaže razmišljati – on je...

Znanost

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...