Tim australskih industrijskih dizajnera i znanstvenika predstavio je prototip za prvo bioničko oko na svijetu.
Naprava koja uključuje mikročip usađen u lubanji te digitalna kamera pričvrščena na naočale omogućit će primaocima da vide obrise njihove okoline.
Ukoliko bude uspješno, bioničko oko ima potencijal da pomogne više od 85% populacije za koje se smatra da su legalno slijepi (ljudi koji imaju sposobnost vidjeti samo unutar 20 stupnjeva vidnog polja).
Dok testiranja počinju iduće godine, profesor Mark Armstrong sa Sveučilišta Monash kaže da bi bioničko oko trebalo dati primateljima koji stupanj više dodatne pokretljivosti.
“Kamera koja je ispred veoma je slična kameri na iPhoneu, te snima pokrete u stvarnom vremenu umjesto boje”, rekao je PM-u.
“Tada su te slike razrjeđene putem veoma sofisticiranog procesora u tzv. razrjeđeni signal.
Signal je tada odaslan bežično od nečega što se naziva zavojnicom, koja je smještena na stražnjem dijelu glave, dok je unutar mozga usadak koji se sastoji od serije malih keramičkih pločica, i u svakoj pločici su mikroskopske elektrode koje su zapravo usađene u optičku koru mozga.”
Profesor Armstrong kaže da se nadaju da će tehnologija pomoći onima koji su potpuno slijepi, omogućavajući im da se snalaze u prostoru.
“Vjerujemo da će primaoc vidjeti neku vrstu točkaste slike loše rezolucije, ali i dalje dovoljno dobru da vidi npr. rub stola ili obris voljene osobe ili trenutak kada će krivo iskoračiti u jarak ili slično.
Tako da je predivna stvar, ukoliko je naša interpretacija ovoga točna – jer i dalje ne znamo do prvog testiranja sa ljudima, to što će omogućiti ljudima koji su slijepi da se ponovno na neki način povežu sa svojim svijetom.”
Kako bioničko oko funkcionira?
Postoji mnogo različitih postavki… Tako da npr. možete namjestiti na mapiranje poda i oko će kreirati sjenke oko objekata na podu da vidite gdje idete.”
Izazov koji su dizajneri morali prestići bio je taj što su morali osigurati da proizvod bude lagan, prilagodljiv i da omogućava korisnicima da se psihološki osjećaju dobro pri korištenju istoga.
Profesor Armstrong je rekao: “Želimo ih učiniti udobnim, laganim i prilagodljivim tako da ih ljudi različitih oblika i veličina glava i dalje jednostavno uspije nositi i imati u neku ruku lijepe poglede.
Ne želimo Heath Robinsonovu aferu sa žicanim oprugama na nečijoj glavi. (op.a. Heath Robinson, britanski ilustrator, najpoznatiji po svojim crtežima posebno kompliciranih aparata koji su postizali apsurdno jednostavne rezultate.)
Trebaju izgledati sofisticirano i podobno, vjerojatno manje nalik prostezi a više kao cool Bluetooth naprava.”
S prvim usađivanjem trebalo bi se krenuti sljedeće godine, te će biti popraćeno kliničkim testiranjima, istraživanjima i povratnim informacijama korisnika timu.
Razvijanje bioničkog oka bila je jedna od ključnih aspiracija koja je proizašla iz 2020 sastanka koji je održan 2008. godine.
Profesor Armstrong kaže kako je zapanjujuće da je prototip za tu tehnologiju već napravljen.
“Da vam budem iskren, kad sam čuo o 2020 konferencija i o ljudima koji su bili tamo smatrao sam da je to festival pretjerivanja, ako razumijete što želim reći.
Ali dokazano mi je da sam bio potpuno u krivu.
Neke inicijative sa summita, a ovo je zasigurno jedna od bitnijih, su se ostvarile i to je predivno za Australiju i jednako lijepo za Sveučilište Monash.”
Izvor: ABC
