Preliminarni rezultati istraživanja pokazuju kako bi učenje korištenja Facebooka, ljudima starijima od 65 godina, moglo pomoći pri jačanju kognitivnih sposobnosti.
Preliminarni rezultati istraživanja sa Sveučilišta u Arizoni pokazuju da muškarcima i ženama, starijima od 65 godina, učenje korištenja Facebooka može pomoći u jačanju kognitivnih funkcija mozga.
Janelle Wohltmann, studentica postdiplomskog studija na Odjelu psihologije na Sveučilištu u Arizoni, krenula je s istraživanjem kako bi vidjela da li učenje korištenja popularne društvene mreže kod starijih ljudi može poboljšati kognitivne sposobnosti i osjećaj društvene povezanosti.
Njena preliminarna otkrića, koje je predstavila ovaj mjesec na godišnjem sastanku Internacionalnog neuropsihološkog društva na Havajima, pokazuju da stariji ljudi, nakon što su naučili kako koristiti Facebook, pokazuju poboljšanje od 25 posto kod obavljanja zadataka sastavljenih kako bi mjerili njihovu sposobnost stalnog nadzora i brzog dodavanja ili brisanja sadržaja njihove radne memorije, funkcije koja je u psihologiji poznata pod nazivom „ažuriranje“.
Wohltmann, čije je istraživanje dio njenog disertacijskog rada, je organizirala „Facebook učenje“ za 14-ero starijih ljudi koji nikada nisu koristili ovu stranicu ili su je koristili manje od jednom mjesečno. Dan im je zadatak da postanu Facebook prijatelji samo s onim ljudima u njihovoj grupi za učenje i da stave barem jednu objavu dnevno na svoj Facebook profil.
Druga grupa, koja se isto sastojala od 14-ero starijih ljudi, nije bila podučavana kako koristiti Facebook, već online dnevnik na stranici Penzu.com, u kojem su objave bile privatne, bez mogućnosti društvenog dijeljenja sadržaja. Od njih se tražilo da naprave barem jedan unos dnevno, koji bi se sastojao od 3 do 5 rečenica, kako bi se imitirala prosječna dužina poruke koju objavljuju Facebook korisnici.
Trećoj grupi od 14-ero starijih ljudi je bilo rečeno kako su stavljeni na „listu čekanja“ za Facebook trening, kojeg zapravo nisu nikada dovršili.
Prije učenja korištenja bilo koje nove tehnologije, sudionici istraživanja, po rasponu godina između 68 i 91, bili su podvrgnuti ispunjavanju niza upitnika i neuropsiholoških testova koji su mjerili socijalne varijable, kao primjerice, njihov nivo osjećaja usamljenosti i socijalne potpore, kao i njihove kognitivne sposobnosti. Ove su procjene bile napravljene ponovno na kraju istraživanja, osam tjedana kasnije.
U daljnjim testovima, oni koji su naučili kako koristiti Facebook bili su 25 posto bolji nego na početku istraživanja u zadacima osmišljenima kako bi izmjerili njihovu mentalnu sposobnost ažuriranja. Sudionici u ostalim grupama nisu postigli nikakav značajan napredak u odnosu na početak istraživanja.
Wohltmann je provela ovo istraživanje uz pomoć Betty Glisky, profesorice i čelnice Odjela za psihologiju, i tima istraživačkih asistenata s preddiplomskog i diplomskog studija. Istraživanje je bilo zasnovano na postojećim dokazima o tome kako učenje novih zadataka može pomoći starijim osobama kod ukupnih kognitivnih funkcija, kao i na hipotezi istraživanja koje sugerira vezu između socijalne povezanosti i kognitivnih performansi.
„Ideja se razvila iz dva djela istraživanja“, kaže Wohltmann. „Prvo, postoji dokaz koji sugerira da ako čovjek ostane kognitivno angažiran – učenje novih vještina nakon odlaska u mirovinu – bolje su mu kognitivne performanse.“
„Također postoji brojna literatura koja pokazuje da ljudi koji su više socijalno angažirani, su manje usamljeni, imaju veću društvenu potporu, i ti ljudi imaju bolje kognitivne sposobnosti u starijoj dobi“, nadodaje Wohltmann.
U ovom njenom istraživanju su potrebne daljnje analize kako bi se utvrdilo da li je korištenje Facebooka učinilo sudionike manje usamljenima ili više socijalno povezanima. Wohltmann smatra da je kompleksna priroda Facebookova sučelja, u usporedbi s online dnevnikom, bila većinski odgovorna za poboljšanje performansi Facebook korisnika.
„Sučelje Facebooka je zapravo vrlo kompleksno. Velika razlika između Facebooka i online dnevnika je ta da kada napravite unos na online dnevniku, spremite ga i to je sve što vidite. Na Facebooku, nekoliko ljudi objavljuju nove stvari, tako da se nove informacije stalno objavljuju“, kaže Wohltmann.
Sudionici u ovoj studiji, prosječne dobi od 79 godina, predstavljaju demografsku skupinu čije društveno medijsko ponašanje nije nikada bilo pobliže promatrano i istraživano.
„Facebook je očito veliki fenomen u našoj kulturi“, kaže Wohltmann. „Počinju izlaziti stalna nova istraživanja o tome kako mladi ljudi koriste Facebook i online društvene mreže, ali mi uopće ne znamo puno o starijim osobama, a oni su zapravo rastuća demografska skupina na Facebooku, tako da mislim da je važno istražiti i njihovo ponašanje“, objašnjava Wohltmann.
Prema istraživanju projekta Pew Internet & American Life, jedno od troje starijih ljudi koriste društvene mreže kao što je Facebook.
Wohltmann također kaže kako vidi Facebook kao potencijalnu alternativu nekim online igrama namijenjenima starijim osobama, osmišljenima kako bi im podigle mentalnu oštrinu.
„Te igre postanu dosadne tijekom vremena i ovo može biti nova aktivnost učenja koja je interesantnija i koja ih održava društveno aktivnima“, kaže Wohltmann i nadodaje kako Facebook može pomoći starijim osobama da budu i ostanu u kontaktu s unucima, obitelji i prijateljima.
No, Wohltmann upozorava kako Facebook ne mora biti dobar u svakom slučaju.
„Jedna od opasnosti može biti i da je učenje korištenja Facebooka način da se izgradi ono što mi zovemo kognitivnom ogradom, koja štiti i odbija kognitivno propadanje uzrokovano starenjem funkcija mozga”, upozorava Wohltmann.
„Također je važno shvatiti i znati o nekim aspektima Facebooka koji zabrinjavaju ljude, kao što je očuvanje privatnosti profila. Tako da ne bih predložila nikome da odmah ode i ulogira baku online, osim ako vi ili netko drugi može pružiti valjanu edukaciju i potporu toj osobi kako bi se mogla koristiti društvenim mrežama na siguran način“, zaključuje Wohltmann.
Izvor: University of Arizona
