Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Trpe li nogometaši oštećenja mozga zbog udaranja lopte glavom?

Foto: Shutterstock

Da ne bismo nepotrebno odugovlačili, evo odmah odgovora na pitanje iz naslova – da. Barem tako tvrde znanstvenici s Harvarda. Baš kao i njihovi „američki“ kolege (sportaši koji se bave američkim nogometom, sportom prepunom oštrih fizičkih duela), nogometaši koji u dugogodišnjoj karijeri često loptu udaraju glavom mogu pretrpjeti ne tako beznačajne moždane traume.

U Americi već niz godina postoji skupina liječnika koja upozorava na mogućnosti ozbiljnih moždanih trauma za igrače američkog nogometa. Ti liječnici smatraju kako postoji vrlo realna mogućnost da će se prosječni igrač, nakon dugogodišnje karijere, umiroviti s manjim ili većim oštećenjima na mozgu.

Iako je za relativno nasilan sport poput američkog nogometa ova činjenica zapravo i očekivana, postavlja se pitanje: što je s drugim sportovima u kojima igrači često doživljavaju blaže ili teže udarce u glavu? Spomenuti tim s Harvarda proveo je malo istraživanje na profesionalnim nogometašima i zaključio kako dugogodišnje udaranje lopte glavom (čak i ako u prvi mah ne izazove potres mozga) u konačnici može dovesti do oštećenja moždanog tkiva.

Istraživanje se temeljilo na analizi 12 profesionalnih nogometaša iz jednog elitnog nogometnog kluba u Njemačkoj od kojih se svi bave nogometom 13 ili više godina. Kao kontrolni uzorak, formiran je i tim od 11 profesionalnih plivača odabranih tako da odgovaraju uzorku nogometaša po dobi, spolu i relevantnim fizičkim predispozicijama. Nitko od ispitanika (u oba uzorka) nikada nije doživio potres mozga i svi su analizirani tehnikom snimanja difuzije duž vlakana neurona (DTI, high-diffusion tensor imaging) koja je mnogo efikasnija pri bilježenju promjena u tzv. bijeloj tvari nego što je to standardna MRI tehnika. Napomenimo, bijela tvar je sačinjena od živaca čija je glavna uloga povezivanje različitih regija u mozgu.

Nakon što su analizirali DTI snimke i skalirali ih ovisno o dobi i godinama treniranja svakog pojedinca u uzorku, znanstvenici su zaključili kako je bijela tvar kod nogometaša pokazivala jasne znakove oštećenja, poput određenih promjena u „štitnicima“ živčanih vlakana. Ipak, samo porijeklo tih ozljeda ostaje nejasno. „Iako je moguće kako je za ozljede odgovorno dugogodišnje udaranje lopte glavom, treba imati na umu kako su oštećenja mogla nastati i drugim nesretnim slučajevima poput grubog pada na teren, udarca u okvir gola ili sudara s drugim igračima“, naglašava Monte Morin iz Los Angeles Timesa.

„Iako se radi o relativno malenom uzorku, ova studija ipak je prilično zanimljiva, budući da je prvi put netko analizirao profesionalne nogometaše bez ikakvih vidljivih simptoma ili dijagnoze potresa mozga“, kaže dr. Inga K. Koerte s Harvarda. Slično razmišlja i dr. Jeffrey Bazarian, izvanredni profesor hitne medicine na URMC-u (University of Rochester Medical Center): „Osobno smatram kako je ovo važno otkriće ne samo za profesionalne nogometaše, već i za ljude koji se bave drugim sportovima. Istraživanja o utjecajima repetitivnih udaraca u glavu mogle bi imati ogromni utjecaj na naše shvaćanje zdravog ponašanja.“

Dakle, zaključak do kojeg su došli znanstvenici s Harvarda je sljedeći: učestali udarci u glavu (ma koliko blagi bili) ne moraju i vjerojatno i neće izazvati potres mozga, ali mogu proizvesti određene promjene u nekim dijelovima mozga. U ovom trenutku ostaje nejasno koliko jaki i koliko učestali udarci čine nepopravljivu štetu, odnosno koje sportske aktivnosti nam mogu naštetiti iako toga vjerojatno nismo ni svjesni. Za dobivanje preciznijih podataka o tome koliko je uistinu štetno učestalo glavom udarati nogometnu loptu, ipak ćemo trebati pričekati neko novo istraživanje. Također, znanstvenici ne govore ništa o tome mogu li se frizure i obrasci ponašanja određenog broja nogometaša dovesti u ikakvu vezu s potencijalnim oštećenjima mozga.

Možda će vas zanimati

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...