Poznato je da tinejdžeri ulaze u rizike, posebno kada imaju publiku. Prometne nesreće pet puta su češće kod vozača tinejdžerske dobi ako je u njihovom vozilu grupa vršnjaka, nego kada su prilikom vožnje sami.
Također, kada su u grupi, mladi se češće upuštaju u društveno neprihvatljive i kriminalne aktivnosti. Istraživanjem uzroka ove pojave su se bavili psiholozi Jason Chein i Laurence Steinberg sa sveučilišta Temple. Da bi mogli pratiti moždane aktivnosti adolescenata primijenili su funkcionalnu magnetnu rezonanciju. Dobiveni rezultati pokazuju da u društvu prijatelja ulaženje u rizike donosi više uzbuđenja i dobrog osjećaja, nego li bez publike. Rad će biti objavljen u siječanjskom broju časopisa Developmental Science. “Nije nikakva novost da tinejdžeri ulaze u rizične situacije češće kada su u društvu svojih prijatelja. Međutim, uzroci ove pojave dosad nisu bili poznati “, rekao je Steinberg, međunarodno priznati stručnjak za ponašanja, odlučivanja i kontrolu impulzivnosti u tinejdžerskoj dobi. “Danas u industrijaliziranim društvima mladi svoje zdravlje i sigurnost najčešće ugrožavaju rizičnim ponašanjima poput opijanja, pušenja i neopreznog upravljanja motornim vozilima.
Poznavanje razloga za takvo ponašanja može pomoći u pronalaženju načina da se poveća zaštita mladih”, rekao je neuroznanstvenik Chein, glavni autor studije. Chein i Steinberg su u ispitivanje uključili osobe u rasponu od adolescentne do odrasle dobi. Ispitanici su dobili zadaću natjecati se na simulatoru vožnje. Tijekom vožnje snimana je aktivnost njihovog mozga. U igri je trebalo stići do cilja u najkraćem roku što je donosilo najviše nagradnih bodova. Sudionici igre su tijekom vožnje morali donijeti odluku da li se zaustaviti na semaforu kada se upali žuto svjetlo ili proletjeti kroz raskrižje i riskirati sudar s drugim vozilom da bi se osvojilo čim više nagradnih bodova. Preuzimanje rizika zbog vožnje kroz žuto svjetlo nudilo je bolji rezultat, ali i donosilo rizike od sudara s drugim vozilima. Svaki ispitanik je na simulatoru igrao dva puta, jednom bez publike, a drugi puta okružen skupinom prijatelja. Ponašanje adolescenta i starijih sudionika u igri je bilo slično dok su igrali bez publike. No uz publiku su adolescenti riskirali puno više.
Još zanimljivijim rezultatom Chein smatra dobiveni podatak da se dijelovi mozga povezani s doživljajem nagrade jače aktiviraju u prisustvu vršnjaka. “Ovi rezultati pokazuju da prisustvo vršnjaka ne utječe na procjenu rizika, već ohrabruje donošenje rizične odluke”, kazao je. “Ustanovili smo da prisutnost prijatelja ne umanjuje pažnju ispitanika, niti djeluje na izvršne funkcije mozga”, rekao je Chein. Istraživači smatraju da prisutnost prijatelja povećava doživljaj ugode u mladih, zbog značaja koji prijateljstvu pridajemo u tom životnom razdoblju. “U ljudskoj je prirodi da kada ostvarimo jednu želju odmah nam se javljaju nove, koje nam se čine još važnijim. Budući da adolescenti doživljavaju druženja s vršnjacima posebno važnim, mi pretpostavljamo da druženje pobuđuje aktivnost sustava nagrađivanja (ugode) i potiču mlade na razmišljanje samo o dobrim osjećajima koje donosi preuzimanje rizika “, rekao je Steinberg.
Izvor: Temple University
