Čini se kako Ujedinjeni Arapski Emirati namjeravaju krenuti u građevinski pothvat nezabilježen u dosadašnjoj povijesti čovječanstva, planirajući izgraditi, ni manje, ni više, doli umjetnu planinu. Naime, kako je dotična država jedno od najsuših i najvrućih mjesta na planetu, s tendencijom povećanja ekstrema uslijed klimatskih promjena, nametnula se ideja izgradnje planine koja bi za posljedicu imala povećanje padalina.
Za one koji su zaboravili osnove meteorologije, podsjetimo kako se vlažne zračne mase gibaju na relativno malim visinama, gdje je zrak relativno topao i kao takav sposoban držati veliku količinu vlage u atmosferi. Međutim, nakon što dotični zrak naiđe na planinu, onu ju pokušava prijeći i, penjući se uvis, postaje sve hladniji. Kako je hladan zrak u stanju zadržati puno manju količinu vlage, prisiljen je riješiti se dijela navedene, i to u obliku padalina.
Izgradnja umjetnih tvorevina u Ujedinjenim Arapskim Emiratima postala je uobičajena pojava, a tome svjedoči i najveći umjetni otok na svijetu, Palm Jumeirah u Dubaiju (FOTO: IEEE LCN)
Kako bi utvrdili kolika bi planina imala za posljedicu kišu u Emiratima, znanstvenici s američkog University Corporation for Atmospheric Research (UCAR) rade na računalnom modelu koji bi im trebao dati odgovor na navedeno pitanje. Ekipi iz UCAR-a ovo nije prvi projekt na području modifikacije vremenskih uvjeta, budući da su na sličnom projektu radili u Wyomingu prije nekoliko godina.
Iako još uvijek nije predstavljen plan izgradnje umjetne planine, možemo pretpostaviti kako bi za takav građevinski pothvat trebala ogromna količina materijala. Ako za primjer uzmemo Kilimandžaro, kao najviši vrh Afrike, koji je visok 5.895 metara, s podnožjem promjera oko 40 km, a izgleda kao krnji stožac, onda je lako izračunati kako dotični ugasli vulkan sadrži oko 2.469 km3 materijala. Dakle, jako puno kamiona.
A da probaju prvo s nečim manjim? Možda Mosorom? (FOTO: awesomestories.com)
„Ako vlada ocjeni kako je riječ o jednostavno preskupom projektu, navedeni neće dobiti zeleno svjetlo, no tako će ipak vidjeti koja su im dugoročna rješenja. Ako se odluče za nastavak izgradnje, u drugoj fazi će inženjeri odlučiti je li tako nešto izvedivo ili ne“, otkrio je UCAR-ov znanstvenik Roelof Bruintjes.
Izvor: Arabian Business
