Alarmantno visok broj djece trpi ozbiljne posljedice zbog loše ili nezdrave prehrane, upozorio je UNICEF u ovogodišnjem Izvještaju o stanju djece u svijetu koji se ove godine bavi pitanjima prehrane djece. UNICEF otkriva da je najmanje jedno od troje djece mlađe od 5 godina, više od 200 milijuna djece diljem svijeta – ili pothranjeno ili pati od prekomjerne težine.
Gotovo dvoje od troje djece, između 6 mjeseci i 2 godine, ne konzumira hranu koja podržava optimalan rast i razvoj njihova mozga i tijela. Ovakva neadekvatna prehrana može uzrokovati slabi razvoj mozga, poteškoće kod učenja, pad imuniteta, povećane infekcije i, u mnogim slučajevima, smrt.
“Unatoč tehnološkom, kulturnom i društvenom napretku posljednjih nekoliko desetljeća, zaboravili smo najosnovniju činjenicu – ako djeca loše jedu, ona i loše žive”, rekla je Henrietta Fore, izvršna direktorica UNICEF-a. “Milijuni djece hrane se nezdravo jer jednostavno nemaju bolji izbor. Moramo promijeniti način na koji shvaćamo i reagiramo na pothranjenost i kvalitetu prehrane kod djece. Važno je da djeca jedu dovoljno, no potrebno im je prvenstveno osigurati zdravu i kvalitetnu prehranu.”
Velik dio djece je ili pothranjen ili latentno gladan ili s prekomjernom težinom
UNICEF-ov izvještaj daje do sada najcjelovitiju procjenu stanja prehrane djece u svijetu u 21. stoljeću i navodi trostruku opasnost loše prehrane: pothranjenost, latentnu glad uzrokovanu nedostatkom osnovnih hranjivih sastojaka i prekomjernu težinu među djecom mlađom od pet godina. Ti čimbenici uzrokuju poražavajuće rezultate:
149 milijuna djece zaostaje u fizičkom razvoju ili je preniskog rasta za svoju dob
50 milijuna djece je pothranjeno ili premršavo za svoju visinu
340 milijuna djece pati od nedostatka osnovnih vitamina i hranjivih tvari kao što su vitamin A i željezo
40 milijuna djece ima prekomjernu težinu ili je pretilo.
Prehrambene navike i pretilost
Izvještaj upozorava da loša ishrana i loše prehrambene navike počinju već od najranijih dana djetetova života. Primjerice, iako dojenje može spasiti živote, samo je 42 posto djece mlađe od 6 mjeseci isključivo dojeno, dok se sve veći broj djece hrani nadomjescima za majčino mlijeko. Prodaja nadomjestaka za majčino mlijeko porasla je za 72 posto između 2008. i 2013. godine u zemljama sa srednjim dohotkom, kao što su Brazil, Kina i Turska, uglavnom zbog neprimjerenih reklama i loših politika kojima se nedovoljno promovira i podržava dojenje.
Kad djeca počnu jesti meku ili čvrstu hranu, prečesto je ta prehrana pogrešna, navodi se u izvještaju. U cijelom svijetu gotovo 45 posto djece između 6 mjeseci i 2 godine ne jede voće ili povrće, a gotovo 60 posto ne jede jaja, mliječne proizvode, ribu ili meso.
Kako odrastaju, postotak nezdrave prehrane među djecom postaje alarmantan
Na to velikim dijelom utječe neprimjereno oglašavanje, velike količine lako dostupne industrijski prerađene hrane u gradovima i ruralnim područjima te sve veći pristup brzoj hrani i zaslađenim pićima. Primjerice, izvještaj pokazuje da 42 posto adolescenata koji idu u školu u zemljama s niskim i srednjim dohotkom konzumira gazirana bezalkoholna pića barem jednom dnevno, a 46 posto jede brzu hranu barem jednom tjedno. Te stope kreću se i do 62 posto i 49 posto za adolescente u zemljama s visokim dohotkom. Kao rezultat toga, razina prekomjerne težine i pretilosti u djetinjstvu i adolescenciji u svijetu raste. Od 2000. do 2016. godine udio djece i adolescenata s prekomjernom težinom u dobi od 5 do 19 godina se udvostručio, pa tako danas na svako peto dijete dolazi jedno s pretjeranom težinom, dok je ranije taj omjer bio 1:10. U odnosu na 1975. godinu, danas deset puta više djevojčica i 12 puta više dječaka ove dobne skupine pati od pretilosti.
Stanje djece u zemljama OECD-a, EU-a i u Hrvatskoj
U svim zemljama članicama OECD-a, izuzev Japana, i svim državama EU-a, 20 posto djece u dobi od 5 do 19 godina pati od viška kilograma. Hrvatska je u sredini ovog poretka, na 21. mjestu, s 28 posto djece i adolescenata koji imaju višak kilograma, a u tom segmentu bilježi porast od 160 posto od 1990. do 2016. godine. Na prvome mjestu je SAD s gotovo 42 posto djece s prekomjernom težinom, dok su na predzadnjem i zadnjem mjestu Estonija (20,5 posto) i Japan (14,3 posto). Od zemalja u susjedstvu, Italija ima najveći postotak djece i adolescenata s prekomjernom težinom (36,9 posto), slijedi Mađarska koja je nešto lošija od Hrvatske s 28,5 posto, dok je kod Slovenije i Austrije taj postotak nešto niži od Hrvatske (Slovenija 27,2 posto; Austrija 26,7 posto).
Neuhranjenost djece u svijetu
Kako se navodi u izvještaju, najveći teret loše ishrane snose djeca i adolescenti iz najsiromašnijih i najviše marginaliziranih zajednica. U najsiromašnijim kućanstvima, samo jedno od petero djece u dobi od šest mjeseci do dvije godine jede dovoljno raznoliku prehranu neophodnu za zdravi rast. Čak i u zemljama s visokim dohotkom, kao što je Velika Britanija, udio djece i adolescenata s prekomjernom težinom dvostruko je veći u najsiromašnijim područjima nego u najbogatijim područjima.
Izvještaj također navodi da klimatske katastrofe uzrokuju teške krize s hranom. Na primjer, suša uzrokuje 80 posto štete i gubitaka u poljoprivredi, i na taj način drastično utječe na hranu koja je dostupna djeci i obiteljima, kao i na kvalitetu i cijenu te hrane.
“Polako gubimo u borbi za zdravu prehranu”, rekla je Fore. “Ovo nije bitka koju sami možemo dobiti. Potrebne su nam vlade, podrška privatnog sektora i civilnog društva da se prehrana djece postavi kao prioritet i da zajednički radimo na rješavanju uzroka nezdrave prehrane u svim njenim oblicima.”
