Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zdravlje i Medicina

Unos masti pospješuje nastanak metastaza i širenje raka

Foto: Shutterstock

Da unos masti pospješuje nastanak mestastaza i širenje raka zaključak je tima s dva instituta iz Barcelone koji je objavljen u studiji u znanstvenom časopisu Nature.

Miševi koji su se hranili mastima kao što je palmitinska kiselina koja je česta u ljudskoj prehrani dobili su najagresivniji oblik metastaza.

Pri tome je kao ključan faktor izolirana molekula CD36. No u procesu metastaziranja pronađena je i “Ahilova peta” procesa koja može poslužiti pri daljnjem istraživanju raka.

Upravo je mehanizam pokretanja procesa metastaziranja ključ kojeg treba rasvijetliti kako bi se razvila učinkovita terapija protiv sekundarnih karcinoma.

Mnoge su nekancerogene stanice programirane za samouništenje ako napuste tkivo koje tvore.

Znanstvenici predvođeni Salvadorom Atnarom Benitahom trebali su najprije identificirati stanice oralnog tumora koje imaju sposobnost širenja organizmom, da bi potom došli do zaključka kako stanice koriste masti kako bi putovale.

Neke od tih stanica imaju visoku razinu molekula CD36 koje im pomažu da iz svoje okoline vežu masti – potencijalni izvor enegije.

Nakon toga Benitah i njegov tim su pokazali  da je visoka razina CD36 molekula uistinu neophodna za metastaziranje oralnog tumora kod miševa.

Anti-tijela koja su blokirala ove molekule, odnosno njihovu interakciju s masnim kiselinama, ujedno su kod miševa potpuno inhibirala metastaze, iako nisu utjecala na primarni tumor.

Analizirajući javne baze podataka, potvrdili su da je visoka razina CD36 molekula korelirala s lošijim ishodima kod ljudi oboljelih od raka mjehura, pluća, dojki i nekih drugih karcinoma.

Tim iz Barcelone sada radi na razvoju antitijela protiv CD36 molekula koja će koristiti u kliničkim istraživanjima na ljudima. Po njihovim tvrdnjama će trebati barem četiri godine do te faze.

Benitah navodi da bi takva terapija mogla biti korisna čak i nakon što se karcinom već proširio. Rezultati njihovog istraživanja pokazali su, naime, da su eksperimentalna anti-tijela iskorijenila 15 posto metastaza, a ostale smanjila za 80 posto.

Prof. dr. sc Bojan Polić s Medicinskog fakulteta u Rijeci potvrdio je da se radi o prilično važnom otkriću. Metastatske stanice oralnog karcinoma pojačano izražavaju receptor/transporter (CD36) za masne kiseline i lipoproteine i na taj način su sposobne koristiti lipide (masti) iz okoline za svoj metabolizam i preživljavanje.

Naime, preživljavanje i dioba metastatskih stanica zahtjeva veliku količinu energije, pa je to jedan od načina kako se one prilagođavaju za njih nepovoljnim uvjetima.

Znanstvenici su blokiranjem spomenutog receptora/transportera uz pomoć monoklonskih protutijela u pokusima na laboratorijskim miševima, kojima su presađeni humani karcinomi, uspjeli gotovo u potpunosti blokirati nastanak metastaza.

Spomenuti receptor/transporter je inače prisutan u povećanoj mjeri i na metastatskim stanicama drugih tumora poput karcinoma dojke, mokraćnog mjehura, pluća, pa stoga ovo istraživanje ima potencijalno veliku važnost.

Navedeni pokusi bude nadu da bi se ovaj način terapije mogao primjeniti i na ljudima kroz nekoliko godina, koliko je potrebno da se testiraju specifična monoklonska protutijela i u ljudi, te vidi njihova stvarna učinkovitost.

Inače, monoklonska protutijela ili slične molekule se danas uspješno koriste u specifičnoj terapiji različitih tumora i drugih bolesti, pa je njihova upotreba u medicini sve češća, navodi Polić.

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Kako su nestali Vikinzi jedno je od najvećih povijesnih pitanja koje zbunjuje povjesničare i znanstvenike. Vikinzi su bili strah i trepet srednjovjekovne Europe, poznati...

Biotehnologija

Biološko oružje nije samo tema iz znanstvenofantastičnih filmova—ono je stvarna prijetnja s dubokim korijenima u povijesti. Od starih vremena, kada su ratnici bacali zaražene...

Zdravlje i Medicina

Kako mozak upravlja našim tijelom jedno je od najfascinantnijih pitanja u medicini. Naš mozak nije samo organ koji nam pomaže razmišljati – on je...

Znanost

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...