Nakon što su znanstvenici u laboratorijskim uvjetima uspjeli proizvesti tzv. tamni vodik, odnosno stanje navedenog negdje na prijelazu između plina i metala, čini se kako bi navedeni mogao postojati i u prirodi, konkretno unutar plinovitih divova.
Ako se navedena hipoteza pokaže točnom, proučavanje tamnog vodika u laboratorijskim uvjetima moglo bi pružiti odličan uvid u mehanizme koji vladaju unutar plinovitih divova, poput načina na koji se navedeni rješavaju viška topline, ali generiraju magnetsko polje.
„Ovaj tamni vodik je potpuno neočekivan i u suprotnosti s rezultatima dosadašnjih modela transformacije vodika kao plina u metalni vodik unutar nebeskih tijela. Štoviše, zahvaljujući navedenim opažanjima možemo objasniti na koji se način plinoviti divovi poput Saturna oslobađaju viška topline“, otkrio je Alexander Goncharov s Carnegie Institute of Science sa sjedištem u Washingtonu.
Podsjetimo, sve donedavno se smatralo kako smatralo kako vodik postoji u dva oblika, od kojih je prvi klasični vodik u plinovitom stanju, s kakvim se susrećemo na Zemlji, te metalni vodik, koji se nalazi duboko u jezgrama plinovitih divova. Navedeni oblik vodika, izložen ekstremnim uvjetima unutar plinovitih divova, egzistira u obliku tekućeg metala, sposobnog provoditi elektricitet bez otpora.
Za razliku od spomenuta dva oblika, novootkriveni tamni vodik nalazi se negdje na pola puta između dotičnih. Stoga se smatra kako bi se navedeni mogao nalaziti nešto dublje unutar plinovitih divova, na pola puta između površine i jezgre. Dotični je nazvan tamnim zato što ne reflektira, ali i ne isijava svjetlost u vidljivom dijelu spektra. S druge strane, u stanju je emitirati toplinu, kao i nisku razinu elektriciteta, a što bi moglo objasniti formiranje planetarnog magnetskog polja.
Kako bi shvatili što se događa s vodikom koji je izložen ekstremnoj temperaturi i tlaku, znanstvenici su odlučili simulirati uvjete slične onima unutar plinovitih divova. Koristeći prešu napravljenu od dijamanta i zagrijanu laserom, podvrgnuli su ga tlaku 1,5 milijuna puta većem od atmosferskog, uz temperaturu od 5.538 °C.
Spomenimo za kraj kako su znanstvenici s University of Edinburgh početkom ove godine uspjeli proizvesti i metalni vodik, izloživši ga tlaku 3,25 milijuna puta većem od atmosferskog, čime su se još više približili stvaranju mehanizama koji vladaju u jezgrama plinovitih divova.
Izvor: Physical Review Letters
