Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Planete i mjeseci

Unutar plinovitih divova nalazi se i tamni vodik?

Nakon što su znanstvenici u laboratorijskim uvjetima uspjeli proizvesti tzv. tamni vodik, odnosno stanje navedenog negdje na prijelazu između plina i metala, čini se kako bi navedeni mogao postojati i u prirodi, konkretno unutar plinovitih divova.

Ako se navedena hipoteza pokaže točnom, proučavanje tamnog vodika u laboratorijskim uvjetima moglo bi pružiti odličan uvid u mehanizme koji vladaju unutar plinovitih divova, poput načina na koji se navedeni rješavaju viška topline, ali generiraju magnetsko polje.

„Ovaj tamni vodik je potpuno neočekivan i u suprotnosti s rezultatima dosadašnjih modela transformacije vodika kao plina u metalni vodik unutar nebeskih tijela. Štoviše, zahvaljujući navedenim opažanjima možemo objasniti na koji se način plinoviti divovi poput Saturna oslobađaju viška topline“, otkrio je Alexander Goncharov s Carnegie Institute of Science sa sjedištem u Washingtonu.

Podsjetimo, sve donedavno se smatralo kako smatralo kako vodik postoji u dva oblika, od kojih je prvi klasični vodik u plinovitom stanju, s kakvim se susrećemo na Zemlji, te metalni vodik, koji se nalazi duboko u jezgrama plinovitih divova. Navedeni oblik vodika, izložen ekstremnim uvjetima unutar plinovitih divova, egzistira u obliku tekućeg metala, sposobnog provoditi elektricitet bez otpora.

Za razliku od spomenuta dva oblika, novootkriveni tamni vodik nalazi se negdje na pola puta između dotičnih. Stoga se smatra kako bi se navedeni mogao nalaziti nešto dublje unutar plinovitih divova, na pola puta između površine i jezgre. Dotični je nazvan tamnim zato što ne reflektira, ali i ne isijava svjetlost u vidljivom dijelu spektra. S druge strane, u stanju je emitirati toplinu, kao i nisku razinu elektriciteta, a što bi moglo objasniti formiranje planetarnog magnetskog polja.

Kako bi shvatili što se događa s vodikom koji je izložen ekstremnoj temperaturi i tlaku, znanstvenici su odlučili simulirati uvjete slične onima unutar plinovitih divova. Koristeći prešu napravljenu od dijamanta i zagrijanu laserom, podvrgnuli su ga tlaku 1,5 milijuna puta većem od atmosferskog, uz temperaturu od 5.538 °C.

Spomenimo za kraj kako su znanstvenici s University of Edinburgh početkom ove godine uspjeli proizvesti i metalni vodik, izloživši ga tlaku 3,25 milijuna puta većem od atmosferskog, čime su se još više približili stvaranju mehanizama koji vladaju u jezgrama plinovitih divova.

Izvor: Physical Review Letters

9 komentara

9 Comments

  1. Damir Ciganovic

    30 lipnja, 2016 u 9:58 pm

    Možda su te plinovite planete prirodno postavljene na mjesta gdje bi se u budućnosti punili svemirski brodovi gorivom koje bi koristili za duga putovanja svemirom????

    • Dino Alberini

      1 srpnja, 2016 u 8:10 am

      Na stranu tehnička besmislenost takve ideje, kakva je prednost tih pozicija u odnosu na neke druge?

    • Damir Ciganovic

      1 srpnja, 2016 u 5:41 pm

      To što su bogate gorivom i na pozicijama za izlaz iz galaktike..

    • Znanost.com

      2 srpnja, 2016 u 9:26 pm

      Damir Ciganovic Izlaz iz galaktike?!

    • Dino Alberini

      3 srpnja, 2016 u 12:38 pm

      Ili trolaš, ili ti neki pojmovi nisu baš jasni.

    • Damir Ciganovic

      3 srpnja, 2016 u 6:40 pm

      To je samo moja mašta , nisam nikakav stručnjak za svemir , bavim se ind. elektronikom i automatikom.. 🙂

    • Dino Alberini

      3 srpnja, 2016 u 10:05 pm

      Pa dobro, valjda znaš što je galaktika?

    • Damir Ciganovic

      3 srpnja, 2016 u 10:17 pm

      Galaksija ili Galaktika: ….. ?? da mislio sam iz sunčevog sistema a napisao krivo.. 🙁 Ali mislim da su rezervari puni pogonskog goriva svih tih plinskih planeta i da bi se to moglo dobro iskoristiti… samo mašta… ?:)

  2. Toni Petrušić

    1 srpnja, 2016 u 12:02 pm

    #manjiporezi

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Svemir

Osnivač Amazona, Jeff Bezos, najavio je da će s bratom u srpnju otputovati u svemir. U objavi na Instagramu, Bezos je rekao da je...

Svemir

Prije otprilike dvadeset godina, grožđe iz regije Bordeaux u Francuskoj ubrano je, usitnjeno i pretvoreno u dobar merlot. To ne bi bilo ništa neobično...

Svemir

Kina je lansirala prototip robota težine 30 kilograma koji može skupljati i uništavati opasan otpad u svemiru. Uz to, robot NEO-01 može gledati duboko...

Planete i mjeseci

Misija američke svemirske agencije, Juno, zabilježila je neobična svjetla na Jupiteru (aurore) koja se mreškaju oko polova planeta. Letjelica Juno fotografira Jupiter još od...

Oglašavanje