Connect with us

Znanost

Foto: Pixabay

Neuroznanost

Usamljenost može loše utjecati na procese u mozgu

Kemijski procesi u mozgu se mijenjaju

Ljudi su društvena bića, a znanost je dokazala kako usamljenost može imati loš utjecaj na psihičko zdravlje. U novom istraživanju dokazano je kako usamljenost može poremetiti kemijske procese u mozgu.

Tim znanstvenika s California Institute of Technology na čelu s profesorom Davidom Andersenom se pozabavio ovom temom proučavajući miševe koji su jako društvene životinje.

Oni su u svojoj studiji izolirali miševe na dva tjedna i promatrali kako će se ponašati za vrijeme negativnih poticaja. Miševi su pokazali povećanu agresiju i negativne reakcije na poticaje čak i kada je opasna situacija završila.

Znanstvenici nisu čak mogli vratiti izolirane miševe u zajednički smještaj jer su počeli napadati druge. Primijetili su kako za vrijeme izolacije dolazi do povećanja peptida tahikinina 2/neurokinina B za koje se vjeruje da su odgovorni za jače reakcije kod izoliranih životinja.



“Otkrili smo kako se Tac2/NkB povećavaju u mozgu kod miševa i to u područjima koja su povezana s različitim ponašanjima pod stresom kao i područjima koja su povezana s agresijom”, rekao je Anderson.

Svako područje u mozgu koje je osjetljivo na stres je pokazalo povećanu proizvodnjuTac2/NkB neuropeptida kada su miševi bili izolirani od drugih pripadnika svoje vrste.

Kada je Anderson miševima ubrizgao osanetant (receptor antagonist), otkrio je da se miševi ponašaju kao oni koji su žalili za svojim prijateljima. Dakako, miševi ne mogu reći je li im je osanetant ublažio usamljenost, ali prema njihovom ponašanju, znanstvenici su zaključili da ne osjećaju utjecaj društvene izolacije i da se mogu vratiti drugim miševima.

Sličnu studiju Anderson je proveo na vinskim mušicama. Znanstvenici smatraju da ljudi imaju sličan Tac2 sustav signaliziranja. Osanetant se pokazao sigurnim za korištenje kod ljudi, ali pokušaji da se izliječi psihoza uz pomoć njega nisu se pokazali uspješnima.

U ovom slučaju bi mogao biti učinkovit kod liječenja negativnih posljedica društvene izolacije. Međutim, postavlja se pitanje mogu li lijekovi zamijeniti pravu društvenu komunikaciju i dobrobiti koje donosi prijateljstvo.

 

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Neuroznanost

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh