Connect with us

Znanost

Oboljenja i poremećaji

Uspješno izvedeno presađivanje fekalija


Neobična tehnika je mnogo učinkovitija od antibiotika kod ponavljajućih crijevnih infekcija.

Presađivanje fekalija, prilikom kojeg su fekalije jedne osobe stavljene u crijeva druge, su značajno nadmašila konvencionalne antibiotike kod liječenja ponavljajućih infekcija Clostridium difficile, bakterije koja uzrokuje snažan proljev.

Ovo je prvi put da se ovakav neobičan pristup pokazao učinkovitim u kliničkom ispitivanju. Pacijenti su bili slučajnim odabirom svrstani u grupe koje su primale drugačije terapije. Presađene fekalije bile su toliko učinkovite da je ispitivanje prekinuto ranije nego se planiralo. Rezultati su objavljeni u New England Journal of Medicine.

Presađivanjem fekalija obnavljaju se zalihe crijevnih bakterija koje inače drže C. difficile podalje.  Unatoč neprivlačnoj prirodi takvog presađivanja, postupak je korišten u liječenju stotina pacijenata od kojih je više od 90% ozdravilo.

Teško ih je uvjeriti

“Oni od nas koji koristimo ovaj postupak već neko vrijeme nismo trebali dodatno uvjeravanje, ali velik broj ljudi u zdravstvenoj zajednici mora proći kroz tu fazu,” kazao je Alexander Khoruts, gastroenterolog na Sveučilištu Minnesota u Minneapolis-u koji nije bio uključen u ispitivanje. “Ovo je neobično, jer imamo više od 50 godina iskustva diljem svijeta i više od 500 dokumentiranih slučajeva, ali tek sada se pojavilo ovakvo ispitivanje.”

Els van Nood, znanstvenica na području interne medicine na Sveučilištu u Amsterdamu i suautorica ispitivanja tvrdi kako se i doktori i pacijenti ponekad protive isprobavanju ove metode. “Imali smo toliko ponavljanja bolesti koja nismo mogli izliječiti i kada smo počeli s presađivanjima, savršeno su uspijevala. Nismo imali problema s uvjeravanjem etičkog odbora za odobrenje početka ispitivanja.”, kazala je.

Znanstvenici su, vođeni Josbertom Kellerom, gastroenterologom sa Sveučilišta u Amsterdamu, okupili 43 ljudi čija se infekcija C. difficile vratila nakon neuspjelog liječenja antibioticima. Dobrovoljci su slučajnim odabirom svrstani u dvije skupine od kojih su jednoj kroz cijev koja je išla kroz nos dostavljali fekalije ravno u tanko crijevo, dok je druga skupina liječena dvotjednom dozom antibiotika Vancomycina. Fekalije su uzete od 15 zdravih donora koji su bili temeljito testirani na razne prenosive bolesti.

Skupina je, u početku, planirala okupiti sve zajedno 120 dobrovoljaca, ali je ispitivanje zaustavljeno ranije jer je razlika među skupinama bila dramatična. Otkrili su da je presađivanje fekalija tri do četiri puta učinkovitije kod liječenja infekcija nego tretman antibioticima. Unošenje fekalija izliječilo je 15 od 16 ljudi (94%), dok je Vancomycin učinio isto za svega 7 od 26 ljudi (27%). Ostalima se infekcija vratila, ali su onda naknadno podvrgnuti presađivanju, te izliječeni nakon jednog ili dva takva tretmana.

Bakterije u crijevima pacijenata postale su više raznolike nakon unošenja fekalija i nisu izazvale nikakve neželjene nuspojave, osim privremenog proljeva i povremenog zatvora.

Slijedite svoj nos

Christine Lee, mikrobiologinja na McMaster Sveučilištu u Hamilton-u, Ontario, pohvalila je istraživanje, ali je zabrinuta da bi unos kroz nos umjesto kroz analni otvor “mogao ne biti odmah prihvaćen od strane pacijenata, te također težak za izvršiti.”

Van Nood tvrdi kako je unos kroz nos lakši i bolji ukoliko je pacijentovo crijevo upaljeno, te je nadodala kako pacijentima nije smetao takav način unosa. Iako je presađivanje fekalija samo po sebi odbojno, liječenje je toliko uspješno da su mnogi pacijenti prilikom ispitivanja prigovarali što su svrstani u skupinu koja je liječena antibioticima, a ne presađivanjem.

“Smatram da je ovo izvrsno istraživanje i prvo od mnogih takvih u kontroliranim uvjetima,” kaže Lawrence Brandt, gastroenterolog sa Albert Einstein School of Medicine u New York-u. Brandt provodi istraživanje na pacijentima kojima su unesene ili njihove ili tuđe fekalije, bez da pacijenti znaju porijeklo fekalija.

Van Nood se nada da će uspjeh istraživanja pomoći prihvaćanju ove metode u ostalim bolnicama. “Mnogi pacijenti koji se bore s infekcijom C. difficile sada imaju priliku da se izliječe,” kazala je. “Primamo mailove sa svih strana od očajnih pacijenata koji mole da dođu u bolnicu na ovakvo liječenje. Iako im je ideja i dalje mrska, mi se nadamo da će se to uskoro promijeniti.”

Biomimetičar. Čita, gleda, piše. Smije se. Zanima se za prirodu, obnovljivu energiju, umjetnu inteligenciju, permakulturu, zelenu gradnju, glazbu, putovanja, ljude i kuhanje. I jezike i skijanje i sviranje bubnjeva. I još ponešto.

29 komentara

29 Comments

  1. Ivan Grebenar

    veljača 7, 2013 kod 9:08 pm

    šmrčemo govna 1950

  2. Irma Sexon Hodzic

    veljača 7, 2013 kod 9:09 pm

    how yes no

  3. Nino Biletic

    veljača 7, 2013 kod 9:10 pm

    kad nestane bijelog onda idu govna

  4. Stefica Obrovac

    veljača 7, 2013 kod 9:10 pm

    Ni za ludu glavu

  5. Thomas Jefferson-hr

    veljača 7, 2013 kod 9:11 pm

    jel to gratis ili dođe 5.000.000 kuna :O

  6. Nino Češnjaj

    veljača 7, 2013 kod 9:13 pm

    Nije moguće da su milijarde muha u zabludi, zato ljudi JEDITE GOVNA 🙂

  7. Tomislav Tomic

    veljača 7, 2013 kod 9:14 pm

    čini se ipak da je to debela zajebancija, (dobro da nije na usta, lololol…)

  8. Viviana Bašković Perić

    veljača 7, 2013 kod 9:15 pm

    kretenizam

  9. Zeljko Extrem

    veljača 7, 2013 kod 9:17 pm

    u govnima do grla:))

  10. Popizzdio Jazz

    veljača 7, 2013 kod 9:17 pm

    al kroz nos?!? doduše, od cca 5 metara probavnog trakta, zavisno do kojeg dijela treba doć… čak i ima smisla!

  11. Rahela Kovač

    veljača 7, 2013 kod 9:18 pm

    meni to ima logike …

  12. Aida Poprzenovic

    veljača 7, 2013 kod 9:18 pm

    Kad si bolestan, ne pitaš čim ćeš se izliječiti! Možda su i tablete, kapsule, sirupi i ostali lijekovi samo malo bolje ambalažom ukrašene “fekalije”…

  13. Drago Mandarić

    veljača 7, 2013 kod 9:21 pm

    Ja ne znam šta je ovo,jedni kažu perite ruke a drugi jedite govna…Sad mi recite tko je u pravu???…;-)

  14. Ivana Hrastic

    veljača 7, 2013 kod 9:21 pm

    “da li bi se vi” je duplo pogrešno -.-

  15. Dragana Sesic

    veljača 7, 2013 kod 9:24 pm

    Bljaaaak!

  16. Mc Phlaggma Blagonakloni

    veljača 7, 2013 kod 9:26 pm

    kako se opovrgava ičemu? 🙂

  17. Utena Tenjou

    veljača 7, 2013 kod 9:28 pm

    zdravlje ulazi kroz usta..^^

  18. Daniela Dunat

    veljača 7, 2013 kod 9:29 pm

    Obzirom da većina ljudi u cijelom probavnom sustavu ima više štetnih no prirodno prisutnih bakterija i zbog toga razne smetnje, a zbog hiperkonzumacije antibiotika bakterije su postale otporne, ovaj pristup zvuči logično tek ako ´´donor´´ ima apsolutno zdrav ´´nusprodukt´´ probave. I da se unesene tuđe bakterije iskoriste kao obrana i razmnože se, to opet ne znači da je cijela stvar riješena zauvijek. Ili će doći do toga da će ljudi međusobno razmjenjivati izmet umjesto da bolesniku donesu voće ili sokove? Bizarno.

  19. Zvonimir Ercegovac

    veljača 7, 2013 kod 9:35 pm

    ne znam kako baš to funkcionira jer ono što je u crijevima normalno te može ubiti ako se nađe van crijeva

  20. Domagoj Bet

    veljača 7, 2013 kod 9:37 pm

    Voće i sokove? TO nikako. Fruktoza hrani patogene bakterije. S druge strane, fermentirano povrće je najučinkovitije u hranjenju dobrih bakterija.

  21. Leteći Cvjetić

    veljača 7, 2013 kod 9:44 pm

    potpuno logicno… i uopce se ne unose fekalije kroz nos, vec se kroz nos postavi sonda do crijeva i fekalije se unose direktno u samo crijevo.. ne pravite od muhe slona…

  22. Vedran Rnjak

    veljača 7, 2013 kod 10:08 pm

    znaći serimo jedni drugima u nos i bit ćemo zdravi..interesantno

  23. Drito U Glavu

    veljača 7, 2013 kod 10:50 pm

    fuj 🙂

  24. Pave Matulić

    veljača 7, 2013 kod 11:27 pm

    “opovrgnuli” xD, pismenost na nivou

  25. Ivana Givemehope

    veljača 8, 2013 kod 8:53 am

    Mos mislit!

  26. Kristinka Zelić

    veljača 8, 2013 kod 8:53 am

    uf

  27. Renata Tomić

    veljača 8, 2013 kod 10:20 am

    ?

  28. Najan Biliškov

    veljača 8, 2013 kod 10:34 am

    i to kroz nos….uff

  29. sule

    veljača 9, 2013 kod 12:21 pm

    i tu onda dolazi na vidjelo misao jednog biologa s pitanjem dali mi živimo zbog bakterija ili bakterije žive zbog nas
    odgovor je po ovom gledajući posve siguran a to je da živimo zbog bakterija samo moramo to otkrit na koji način ih u potpunosti iskoristit za duži i zdraviji život

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Oboljenja i poremećaji

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh