Tim istraživača sa sveučilišta McGill otkrio je da su mlade odrasle osobe koje percipiraju višu razinu socijalne podrške prijavile manje problema s mentalnim zdravljem.
U studiji objavljenoj u JAMA Network Open-u, tim pod vodstvom Marie-Claude Geoffroy, docentice na Odsjeku za pedagošku i savjetodavnu psihologiju na McGillu, ponovno je procijenjen utjecaj prisutnosti i svijesti o društvenoj podršci, poput obitelji i prijatelja, kao zaštita od problema mentalnog zdravlja, uključujući depresiju, anksioznost, suicidalne misli i pokušaje samoubojstva. Njihovi rezultati pokazuju da su mlade odrasle osobe koje su percipirale više razine socijalne podrške – osjećaj da postoji netko na koga se mogu osloniti ako im zatreba pomoć – u dobi od 19 godina pokazale su nižu razinu depresije i simptoma anksioznosti jedne godine kasnije.
“Naša studija pokazuje da je čak i u slučajevima u kojima su ljudi ranije imali problema s mentalnim zdravljem, društvena podrška kasnije bila korisna za mentalno zdravlje”, kaže prof. “Otkrili smo potencijalne prednosti promicanja i iskorištavanja socijalne podrške kao sredstva za zaštitu mentalnog zdravlja mladih odraslih osoba, čak i kod pojedinaca koji su imali problema s mentalnim zdravljem u ranijoj životnoj fazi života. Ta socijalna podrška nije samo korisna za depresiju, već i za druge značajne ishode mentalnog zdravlja. “
Moć opažanja
Tim je koristio podatke iz longitudinalne studije o razvoju djeteta u Quebecu, koju je prikupio Institut de la statistique du Québec od preko 1000 sudionika reprezentativne kohorte rođenja pojedinaca rođenih u pokrajini Quebec. Prateći sudionike od njihovog rođenja 1997. i 1998., istraživači su sagledali njihovu razinu percipirane socijalne podrške na početku odrasle dobi.
Znanstvenici su otkrili da su ljudi koji su doživjeli veću razinu socijalne podrške doživjeli 47% manje depresija i 22% manje anksioznosti od onih s manjom društvenom podrškom. Tim je također otkrio da su oni koji su prijavili višu razinu percipirane socijalne podrške imali 40% manji rizik od doživljavanja suicidalnih ideja i pokušaja.
“Naše je istraživanje provedeno prije trenutne pandemije COVID-19, pa ne znamo hoće li se naši rezultati primijeniti u sadašnjem kontekstu”, dodaje Sara Scardera, studentica master studija na McGill’s School/Applied Child Psychology pod nadzorom prof. Geoffroy i koautor studije. “Međutim, u “normalnom” kontekstu, mladi koji su smatrali da se imaju na koga osloniti prijavili su bolje ishode mentalnog zdravlja. Vjerujemo da je korisno ponuditi pomoć onima kojima je potrebna i pobrinuti se da vaši prijatelji znaju da mogu računati na tebe.”
Prikupljanje podataka je u tijeku, pa će novi podaci o mentalnom zdravlju biti dostupni kada sudionici navrše 23 godine tijekom zimske sezone 2021. godine. Istraživači će provjeriti jesu li isti obrasci povezanosti bili prisutni i tijekom pandemije COVID-19.
Buduća istraživanja će ispitati jesu li određene vrste socijalne podrške – na primjer, roditelji naspram prijatelja – blagotvornije za mentalno zdravlje mladih odraslih osoba.
