Za većinu američkih studenata, provesti semestar ili dva na studiju u stranoj zemlji znači mogućnost za usavršavanje svojeg znanja stranih jezika i upoznavanje različite kulture.
Ipak manji dio studenata studij u inozemstvu doživljava kao priliku za produženje odmora, razdoblje s manje akademske odgovornosti i obiljem alkohola na zabavama po barovima, dok su roditelji dovoljno daleko. Istraživači s University of Washington su se pozabavili uzrocima konzumiranja veće količine alkohola tijekom boravka studenata u inozemstvu i pronalaženjem načina za intervenciju u takvim slučajevima.
“Preko medija ali i na druge načine saznajemo o različitim nevoljama u koje zapadaju studenti u inozemstvu zbog pretjerane uporabe alkohola. Razmjeri ovog rizičnog ponašanja do sada nisu proučavani pa stoga nema ni usvojenih strategija prevencije ove pojave”, rekao je Eric Pedersen, diplomirani psiholog.
Posljedice opijanja u kampusu tijekom studiranja ili pri boravku u inozemstvu mogu biti različite. Od onih blagih, poput propuštanja nastave zbog mamurluka do ozbiljnih poput tučnjava, ozljeda i seksualnih iskustava zbog kojih se naknadno žali. No, opijanje tijekom boravka u stranoj zemlji može donijeti dodatne probleme, poput izmjena putnih planova, promicanja negativnih stereotipa o američkim studentima, pa čak i pravnih pitanja sa stranim vladama. U novom broju časopisa Psychology of Addictive Behaviors, Pedersen i suradnici izvještavaju o znatno većoj konzumaciji alkohola tijekom boravka u inozemstvu. Konzumacija od oko četiri alkoholna pića tjedno kod kuće povećava se na oko osam pića tjedno za vrijeme boravka u inozemstvu.
“Na temelju dosad prikupljenih podataka teško je ocijeniti prave rizike takvog ponašanja”, navodi Pedersen. “Razlika je ako student popije jedno piće svaki dan, na primjer čašu vina uz večeru” ili pak sudjeluje u zabavi ispijanja većeg broja pića u nizu, po četiri pića tijekom noćnog izlaska u petak ili subotu. Ispitivanje je provedeno anketiranjem 177 studenata, koji su boravili u inozemstvu tri do pet mjeseci. Ispitanici su prvi put ispunjavali ankete oko dva tjedna prije nego što su otputovali u inozemstvo. Anketa je uključivala pitanja o broju alkoholnih pića konzumiranih tjedno, o broju planiranih pića u razdoblju boravka izvan zemlje, o stavu prema opijanju drugih studenta u inozemstvu. Mjesec dana po povratku u kampus anketirani su ponovo o tome koliko su pili dok su bili u inozemstvu i koliko trenutno piju.
Većina studenata po povratku iz inozemstva u kampus smanjuje količine konzumiranog alkohola do količina uzimanih prije putovanja. Međutim, oni koji su vani pili najviše po povratku kući dodatno povećavaju količinu konzumiranog pića. “To upućuje da su kod njih nastupile trajne promjene u ponašanju prema piću”, navodi Pedersen. Na temelju prikupljenih podataka Pedersen tumači da studenti mlađi od 21 godinu, što je dob koja dozvoljava uživanje alkohola u SAD-u, koriste niže dobne granice za legalno konzumiranje alkohola u drugim zemljama. Poneseni time maloljetni studenti gotovo utrostručuju količinu alkoholnih pića, dok studenti stariji od 21 godinu udvostručuju unos alkohola.
Količina konzumiranog alkohola ovisi i o stranoj zemlji u kojoj student boravi. Oni koji su boravili u Europi, Australiji ili Novom Zelandu su pili više, dok su oni Aziji, Latinskoj Americi, Bliskom Istoku i Africi pili manje. “Studenti imaju krive predodžbe o navici pijenja u različitim zemljama”, rekao je Pedersen. Na primjer, studenti mogu pomisliti “Nijemci stalno piju pa mogu i ja,” rekao je. Upućivanjem studenata da su te predodžbe krive prije njihovog putovanja može smanjiti njihovu konzumaciju alkohola tijekom boravka vani. Isto tako, studenti nisu upućeni u stvarne navike drugih američkih studenata u vezi konzumiranja alkoholnih pića. Oni precjenjuju tuđe uzimanje alkohola, a zatim svoje ponašanje usklađuju sa svojim krivim procjenama, rekao je Pedersen.
Pedersen i njegovi suradnici preporučuju da se preventivnim programima obavezno obuhvate studenti koji piju pretjerano i namjeravaju tu naviku nastaviti dok su u inozemstvu. Razgovori sa studentima prije putovanja mogli bi ispraviti krive predodžbe o navikama pijenja njihovih vršnjaka ali i stanovnika zemalja u koje putuju. Iskustvo studiranja u drugim zemljama pruža studentima dobru priliku premda istovremeno nosi i neke rizike, smatra Mary Larimer, voditeljica Center for the Study of Health and Risk Behaviors i pomoćnica ravnatelja u ustanovi UW΄s Addictive Behaviors Research Center. Larimer je jedna od autora studije i mentorica Pedersenu pri izradi doktorata. “Razgovor sa studentima prije njihovog odlaska smanjuje rizik od neugodnih posljedice pijanstva u inozemstvu, ali također smanjuje i poteškoće povezane s alkoholom kada se vrate kući”, izjavila je.
Pedersen nastavlja s istraživanjem ispitujući navike uzimanja alkohola tijekom tjedna. “Naši podaci pokazuju da glavnina studenata u inozemstvu pije umjereno dok ih samo mali dio pretjerava, što dovodi do neugodnih posljedica”, rekao je.
Izvor: University of Washington
