Postoje dokazi da su neki mikrobi emigrirali iz Zemljinih oceana na kopno prije 2,75 milijardi godina, iako mnogi znanstvenici vjeruju da je kopneni život na Zemlji u to doba bio ograničen zbog toga što se ozonski sloj, koji štiti od ultraljubičastog zračenja, stvorio nekoliko stotina milijuna godina kasnije. Međutim, novo istraživanje sa Sveučilišta u Washingtona upućuje da su rani mikrobi možda ipak bili rasprostranjeni na kopnu, proizvodeći kisik i djelujući na pirit, mineral željeznog sulfida, koji je oslobodio sumpor i molibden u oceane.
“To pokazuje da život nije postojao samo na nekoliko malih lokacija na kopnu. To je važno u globalnim razmjerima jer je povećavalo protok sulfata s kopna u oceane”, rekla je Eva Stüeken, doktorantica na Sveučilištu u Washingtonu.
S druge strane, priljev sumpora vjerojatno je pojačao širenje života u oceanima, kaže Stüeken, koja je glavna autorica rada objavljenog u časopisu Nature Geoscience. Rad će biti dio njezine doktorske disertacije. Suautori su David Catling i Roger Buick sa Sveučilišta u Washingtonu.
Sumpor je mogao doći u morsku vodu i putem drugih procesa, uključujući vulkanske aktivnosti. Ali dokazi o tome da je i molibden bio oslobađan u isto vrijeme upućuje da su se obje tvari oslobađale kako su bakterije polako razgrađivale kontinentalne stijene, rekla je Stüeken.
Ako je to slučaj, vjerojatno su mikrobi na kopnu proizvodili kisik puno prije onoga što geolozi nazivaju “Veliki oksidacijski događaj”, koji je prije oko 2,4 milijardi godina inicirao stvaranje atmosfere bogate kisikom, koja je potaknula život kakav nam je poznat.
Zapravo, dodani sumpor mogao je dopustiti morskim mikroorganizmima da konzumiraju metan, koji je mogao pripremiti pozornicu za atmosferski kisik. Prije nego je do toga došlo, vjerojatno su velike količine kisika uništene tijekom reagiranja s metanom koji se dizao iz oceana u zrak.
“To podržava teoriju da je kisik bio proizvođen nekoliko stotina milijuna godina prije Velikog oksidacijskog događaja. Trebalo je proteći vrijeme da se postigne veća koncentracija kisika u atmosferi”, rekla je Stüeken.
Istraživanje proučava podatke o razinama sumpora u 1194 uzorka iz morskih sedimentnih formacija koje datiraju od prije razdoblja kambrija, koje je počelo prije nekih 542 milijuna godina. Dovoljno dobro razumijemo procese u kojima sumpor može biti dodan ili uklonjen da možemo otkriti biološki doprinos, rekli su istraživači.
Obrađeni podaci dolaze iz brojnih istraživačkih projekata u posljednjih nekoliko desetljeća, ali u većini slučajeva ta su opažanja samo mali dio mnogo većih istraživanja. U nastojanju da se osigura dosljedno tumačenje, Stüeken slaže istraživački dosje s podacima koji se odnose na slične tipove sedimentnih stijena iz sličnih okruženja.
“Podaci su već dugo dostupni, ali su ih ljudi ignorirali jer ih je teško protumačiti ako se ne radi o dijelu velike baze podataka”, rekla je ona.
Izvor: University of Washington
