Connect with us

Znanost

Društvene znanosti

Više od 60% učitelja ima problema s glasom

Istraživači s University of Malaga (UMA) analizirali su glasovne poremećaje u muških i ženskih učitelja da bi dobili reprezentativne brojke: 62.7% učiteljskog tijela primarne edukacije ima probleme s glasom barem jednom tjedno.

Zanimanja poput učitelja zahtijevaju visoku otpornost na gubitak glasa i sposobnost da se nosi s glasovnim preopterećenjem. “Naš cilj bio je analizirati glasovne probleme učitelja primarne edukacije (odgajatelje u vrtićima i učitelje u osnovnim školama) te psihosociološke probleme povezane s navedenim poremećajima u Španjolskoj”, za SINC govori Rosa Bermúdez, glavna autorica studije i istraživačica na UMA.

Tijekom akademske godine 2004./2005., znanstvenici su proučili 282 učitelja iz 51 različitog centra javne edukacije u glavnom gradu Malage. Taj broj predstavlja oko 13% od ukupnog broja populacije učitelja u tom sektoru. Da bi proveli ovo istraživanje, koristili su dvije vrste upitnika: jedan je bio napravljen da bi se točno utvrdili problemi s glasom do kojih je došlo zbog učiteljskog posla kojim se bave, a drugi je ISTAS-21 koji određuje rizik psihosociološkog čimbenika na radnom mjestu.

Rezultati istraživanja, koji su objavljeni u časopisu Folia Phoniatrica et Logopaedica, pokazuju da 62.7% od ukupnog broja ispitanih muških i ženskih učitelja ima probleme s glasom na dnevnoj ili tjednoj bazi, te kažu da njihov posao uključuje više psiholoških napora, a manje osobnih i profesionalnih naknada.

Što se tiče psihosocijalnih kompenzacija učiteljskog rada, učiteljski kadar s problemima u glasu dobiva manje društvene potpore i ohrabrenja od svojih kolega i nadređenih, manje kontrole i utjecaja na odluke koje donose, više sukoba u ulogama koje obnašaju, manje poštovanje za rad koji odrade te više nesigurnosti u svojim dužnostima. Nadalje, njihovi nadređeni su im obično davali manje ocjene kad su ocjenjivali njihove voditeljske mogućnosti.

“Promatrali smo psihosociološki model rada koji je karakterističan po tome što prikazuje neravnotežu između profesionalnih zahtjeva i naknada za njih”, naglašava Bermúdez, te nastavlja da za nju “ova kombinacija ulaganja velikog truda u rad i dobivanja malih nagrada za taj isti rad stvara kognitivni, somatski i bihevioralni stres kao i da pogoršava zdravlje ljudi i njihove osjećaj profesionalne zadovoljenosti.”

Iz tog razloga, “savjetujemo da se uspostavi više institucijskih uredbi i promjena koje favoriziraju prevenciju, a da bi se smanjili glasovni i psihosociološki zdravstveni rizici koji su prisutni u učiteljskom sektoru”, još jednom naglašavaju istraživači. Učiteljska profesija je jedna od onih koje imaju visoki rizik za razvoj glasovnih problema upravo zato što je glas glavno sredstvo interakcije između profesora i učenika, a koristi se tijekom dugog vremena i često u bučnom okruženju. Učitelji se često moraju prilagoditi svoj fonatorni uzorak veličini učionice, njenim akustičnim karakteristikama, kvaliteti zraka u njoj te promjenama u vlažnosti i temperaturi.

“Ako uzmemo u obzir da su glavni uzroci koji utječu na glasovno zdravlje učitelja upravo oni okupacijski, ovi glasovni poremećaji moraju biti zaustavljeni, pravovremeno dijagnosticirani i tretirani kao bolest koja je profesionalnog porijekla, baš kao što Europska unija preporučuje već desetljećima”, Bermúdez zaključuje. Tako piše i u španjolskom zakoniku iz 2006., kad su problemi s glasnicama prepoznati i priznati kao profesionalna bolest učitelja, radnika u pozivnim centrima, pjevača, glumaca i radnika na radiju.

Izvor: FECYT – Spanish Foundation for Science and Technology

Life is a sexually transmitted disease and there is a 100% mortality rate.

Ostavi komentar

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Društvene znanosti

Popularno

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh