Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Vježbanje nogu je bitno za mozak i živčani sustav

Studija našla zanimljivost o neurološkom zdravlju

Studija objavljena u časopisu Frontiers in Neurosciene je pokazala da neurološko zdravlje ovisi o signalima koje nožni mišići šalju do mozga i obrnuto.

Rezultati studije su dali nove pokazatelje zašto pacijenti s bolestima poput multiple skleroze, atrofije spinalnih mišića i drugim neurološkim bolestima ubrzo dožive pogoršanje nakon što im kretanje postane ograničeno.

S manje vježbanja tijelo puno teže proizvodi nove živčane stanice koje omogućavaju čovjeku da se prilagodi na stres i izazove živote.

“Naša studija je pokazala kako ljudi koji ne mogu raditi vježbe s opterećenjem, poput pacijenata koji su u krevetu pa čak i astronauta na dužim svemirskim putovanjima, ne samo da gube na mišićnoj masi, nego im se mijenja i kemija njihovog tijela na staničnom nivou. Također, to znatno utječe na njihov živčani sustav”, rekla je Raffaella Adami sa Sveučilišta u Milanu u Italiji.

Tijekom studije je miševima onemogućeno korištenje njihovih stražnjih šapica, dok su prednje bili slobodni koristiti. Eksperiment je potrajao 28 dana, a miševi su nastavili normalno jesti i živjeti. Ograničavanje aktivnosti je rezultiralo time da su smanjene živčane matičnih stanice za 70% u odnosu na miševe koji su mogli koristiti sve četiri šapice.

Ograničenje aktivnosti je dovelo do smanjenja količine kisika u tijelu, što je stvorilo anaerobnu sredinu i izmijenilo metabolizam. Tako studija pokazuje koliko bitnu ulogu ima kretanje.

“Nije slučajno da ljudi trebaju biti aktivni: hodati, trčati, čučnuti da sjednu, koristiti nožne mišiće za podizanje i slično. Neurološko zdravlje nije jednosmjerna ulica gdje mozak naređuje mišićima”, zaključila je Adami.

Možda će vas zanimati

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Neuroznanost

Neuroplastičnost, fascinantna sposobnost našeg mozga da se mijenja i prilagođava tijekom cijelog života, temelj je na kojem počiva naša sposobnost učenja, prilagodbe i oporavka....