Connect with us

Hi, what are you looking for?

Voće i povrće sami proizvode većinu pesticida

Nekada znaju biti opasniji od sintetičkih pesticida

Osim što se katkad pogrešno pobrka s pojmom GMO, riječ pesticid se i općenito nerijetko krivo razumije. Ljudi su većinom uvjereni, možda zbog proizvođača organske hrane ili aktivista za zaštitu okoliša, da su pesticidi nešto neprirodno, opasno i da ne spadaju nigdje u opskrbu zdravom hranom. To je, međutim, u suprotnosti s razumijevanjem biologije.

Pesticidi su sve one kemijske tvari, prirodne ili one stvorene od strane čovjeka, sačinjene da ubiju druge žive organizme. Ukoliko koristimo tako široku definiciju, može se onda reći i da u prirodi postoji na stotine tisuća pesticida. Ispostavlja se da je svojevrsno biološko ratovanje izmislila te usavršila sama majka priroda.

Primjerice, neke gljivice i bakterije proizvode antibiotike koji ubijaju druge mikroorganizme. Te antibiotike ne zovemo pesticidima, ali je u stvari to točno ono što oni predstavljaju. Za stanicu bakterije, mikroorganizam različite vrste najčešće nije ništa drugo osim opasnog takmaca koji mora umrijeti. Tako ona počinje proizvoditi kemijske tvari s ciljem da ubije svog suparnika. To bi bio pesticid.

Biljke rade sličnu stvar. Sa stajališta biljaka, puno insekata im nije ništa drugo nego opasni parazit koji im jede listove. Bljke tako proizvode pesticide, poput kofeina i nikotina, kako bi otjerale štetočine. Kad konzumiramo biljke, jedemo i te pesticide.

Dr. Bruce Ames je još 1990. godine pisao da 99.99 posto pesticida koje mi konzumiramo proizvode – same biljke. Popularnost organske hrane i antiznanstvena mitologija oko te teme čine njegova saznanja sada važnijima nego ikad.

Prema timu dr. Amesa, svaka biljka zasebno proizvodi nekoliko desetaka toksina, od kojih su neki i otrovni za ljude. Kupus, primjerice, proizvodi 49 poznatih pesticida. Dr. Ames smatra kako dnevno konzumiramo od 5 do 10 tisuća prirodnih pesticida od kojih mnogi od njih uzrokuju karcinom kad se testiraju na životinjama.

Ames također piše: “Kancerogeni su prisutni u sljedećim namirnicama: jabuka, anis, marelica, bosiljak, banana, brokula, kupus, prokulice, dinja, mrkva, celer, cvjetača, trešnje, cimet, salata, krumpir, mango, gljive, senf, narančin sok, muškatni oraščić, peršin, sok grejpa, med, grožđe, breskva, kruška, crni papar, grašak, ananas, šljiva, rotkvica, ružmarin, malina, sjeme sezama, rajčica, repa, čaj, kakao, klinčići, leća, lubenica, hren. Eto, skoro svako povrće i voće je kancerogeno. Razine kancerogena su obično i tisuću puta veće nego što su kod sintetičkih pesticida. Kuhana hrana proizvede čak još i više pesticida. Za svaki sintetički pesticid koji stvori čovjek, majka priroda je sigurno stvorila gori. I vjerojatno ga redovino jedemo.”

 

Možda će vas zanimati

Kao i životinje, i biljke proizvode čitav niz hormona koji im pomažu u razvoju i preživljavanju. Hormoni imaju utjecaja na sve aspekte rasta biljaka,...

Istraživanja sve više pokazuje da postoje zdravstvene i ekološke prednosti koje se pripisuju veganskoj prehrani. No, je li to zaista pravi izbor za vas?...

I dok se danas u proizvodnju hrane sve više uvlači genetički inženjering, ubacujući gene drugih vrsta u široko rasprostranjene poljoprivredne kulture, što izaziva cijeli...

Savjeti nutricionista nisu u skladu s trenutnim obradivim površinama

Advertisement