“Samopouzdani, svaki usamljenik pliva sam kroz društveni svijet – svijet timova, trupa i grupa – koji prezire i pogrešno shvaća one koji se izdvajaju.” – Anneli Rufus
Od trenutka kada krenemo u prvi razred, bacamo se u okruženje koje oko 25 posto nas prezire. Ušli smo u svijet grupa, timova, druženja i razgovora.
Što istraživanje govori o ljudima koji uživaju u samoći? Razgovarajmo o tome i zabavimo se.
ONI VOLE DRUGE LJUDE
Naravno, postoje povremeni čudaci koji preziru društvo. Ali ti ljudi su iznimka od pravila.
Introverti (i drugi „usamljenici“) vole ljude ako im je dano dovoljno vremena da ih razumiju i obratno. Ćaskanje nije nešto što introverti čine osobito dobro, što je djelomično razlog zbog kojeg ga preziru.
Vole ljude, vole imati mali krug prijatelja; ali im je jednako drago – ako ne i više – biti sami.
ONI SU OTVORENI
Lako je osuđivati nekoga zato što je introvertan i reći da je zbog toga rezerviran. Ljudi koji su dovoljno sigurni da provode vrijeme sami, nisu više ili manje zatvoreni nego bilo tko drugi.
VEĆINA NJIH NIJE NEUROTIČNA
U inventarima osobnosti, riječ neurotik je povezana s raspoloženjem i osjećajima kao što su tjeskoba, briga, strah, ljutnja, frustracija, zavist, ljubomora, krivnja, depresivno raspoloženje i usamljenost.
Sophia Dembling, u članku objavljenom u časopisu Psychology Today , uspoređuje introvertnu perspektivu i neurotičnu perspektivu koristeći društvene situacije. Evo nekoliko primjera:
(a) Čekate red da uđete na zabavu
Neurotik: “Prilično sam siguran da će me 87 posto ljudi ovdje mrziti.”
Introvertan : “Mogu li sada ići kući?”
(b) Čini vam se da atraktivan stranac preko sobe gleda u vašem smjeru
Neurotic : “Dal mi je zatvarač na hlačama zatvoren?”
Introvertan : “Da vidimo što će se dogoditi ako održim kontakt s očima.”
ONI SU SJAJNI SLUŠATELJI
Jedna pouka koju možemo naučiti od introverta je da vježbanje i poboljšanje vaših vještina slušanja pomaže u mnogim aspektima života. Pomaže vam ciljati svoju publiku, bez obzira govorite li javno, sudjelujete na sastanku, pregovarate o prodaji ili razgovarate s prijateljem.
Ne iznenađuje što ta sposobnost dolazi baš iz te introvertnosti: Kao introvert, njihov omjer slušanja je veći.
ONI SU JEDNOSTAVNO PRETJERANO STIMULIRANI
Ovo je stvar neurokemije.
Dopamin je kemijska tvar u mozgu koja pruža motivaciju za, između ostalog, traženje vanjskih odobravanja, uspona na društvenu ljestvicu, privlačenje partnera ili promaknuće na poslu.
Putanja dopamin-nagrada je “aktivnija u mozgu ekstrovertnih nego u mozgu introverta”, kaže Scott Barry Kaufman, znanstveni direktor Imaginarnog instituta. Priliv dopamina je za neke ljude dobar osjećaj a za neke nije.
