Connect with us

Znanost

Foto: Tracy O

Biljke i životinje

Vunasti mamuti patili su od značajnih porođajnih poremećaja

woolly mammoth

Vunasti mamut (Image credits: Tracy O)

Ustanovljeno je da ne postoji genetski dokaz izumiranja ptice neletačice moe prije nego što je istrijebljena lovom. Nažalost, to nije istina i za vunaste mamute. Prema novom istraživanju, mnogi mamuti patili su od značajnih porođajnih poremećaja, poput cervikalnog, odnosno prekobrojnog rebra, prije nego što su izumrli. Istraživanje je provela Jelle Reumer sa Sveučilišta Utrecht i objavila ga u časopisu PeerJ.

Mamuti su se prvi put na Zemlji pojavili prije otprilike 5 milijuna godina i opstali su sve do prije otprilike 4500 godina. Smatra se da su ljudi odigrali veliku ulogu pri njihovom izumiranju jer su rani ljudi lovili mamute zbog njihovog mesa, kostiju i krzna. Manje populacije podložnije su prirodnim silama poput bolesti.

Tijekom razvoja fetusa može se dogoditi greška koja uzrokuje rast rebra iz cervikalnog kralješka. Prekobrojno rebro može biti maleno kao nit, a može biti i pravo, potpuno razvijeno rebro. Može izazvati pritisak na krvne žile i živce s prilično ozbiljnim posljedicama. Kod ljudi, ako fetus preživi do poroda (80% fetusa ne preživi), postoji 86% šanse da će umrijeti unutar prve godine života. Prekobrojno rebro je usko povezano i s razvojem dječjih tumora poput leukemije. Prema tome, prekobrojno rebro baš i nije karakteristika koja pridonosi preživljavanju.

Prekobrojno rebro javlja se u 1% sveukupnih ljudskih porođaja. Kod azijskih slonova, najbližem živućem rođaku mamuta, ta stopa je na 3,6%. Kod mamuta koji su živjeli blizu sjevernog mora prije 12 000 godina, 33,3% novorođenčadi patilo je od prekobrojnog rebra. Bez obzira što je uzorak na kojem se provodilo istraživanje bio malen, Reumer i tim analizirali su samo 16 slučajeva prekobrojnog rebra kod mamuta. Nevjerojatno velik postotak tih sisavaca patio je od ovog poremećaja, pogotovo ovoliko izraženog i teškog.

140325095820-large

Cervikalni kralježak mamuta s prekobrojnim rebrom (Image credits: Joris van Alphen).

Prema znanstvenicima, ovakva navala poremećaja mogla je nastati na dva načina – genetskom mutacijom koja je proizašla iz depresije razmnožavanja. Budući da su mamuti bili sve malobrojniji, smanjila se i genetska raznovrsnost, te se brzo pojavio velik broj mutacija. Drugo objašnjenje je da su trudne ženke bile pod velikim stresom budući da je populacija nestajala, a takav prenatalan stres mogao je imati negativne posljedice na razvoj fetusa.

Znatiželja pokreće svijet. :)

3 komentara

3 Comments

  1. Silvio Vragovic

    listopad 7, 2015 kod 8:08 pm

  2. Stepski Vuk

    listopad 7, 2015 kod 8:12 pm

    Pa napisali ste u clanku da je covjek glavni krivac.

  3. Davor Krizmanić

    listopad 8, 2015 kod 6:25 am

    Ne nije čovijek…tadašnje životinje jednostavno nisu preživjele ondašnje klimatske promjene i nestale su…

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Biljke i životinje

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh