Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prvi je put rangirala 12 najopasnijih bakterija i pozvala na hitan razvoj novih antibiotika.
“Bakterijska otpornost na antibiotike sve više raste, a ponestaje nam mogućnosti liječenja”, rekla je predstavnica WHO-a Marie-Paule Kieny, inače zadužena za inovacije. Tvrdi da farmaceutske kompanije nemaju namjeru pronalaziti nove antibiotike zbog rizika da će eventualni novi lijek ubrzo postati neučinkovit. Upozorila je kako je to pitanje koje ne smijemo prepustiti samo tržištu jer svi novi antibiotici koji nam već sada trebaju neće biti razvijeni na vrijeme. Napominje kako ovo sve ne služi tome da preplaši ljude, nego da uputi stručnjake što im je prioritet u rješavanju problema.
WHO apelira na vlade država da potiču tvrtke i javne institucije na razvoj novih prijeko potrebnih antibiotika. Jedno od mogućih rješenja je nagrađivanje rezultata, a ne samo utrka za profitom. WHO-ov popis superbakterija predvode one bakterije koje imaju otpornost na više lijekova pa tako predstavljaju veliki rizik za zdravlje ljudi u bolnicama te staračkim domovima. Trenutno otporne bakterije odnose 700 tisuća života godišnje, a stručnjaci procjenjuju kako će do 2050. taj broj narasti na dramatičnih 10 milijuna godišnje.
Među njima, tri najopasnije su bakterije acinetobakter, pseudomonas te razne vrste enterobakterija, među kojima je i Escherichia Coli. Ostatak bakterija na popisu su sve one koje postaju sve više otpornije na lijekove. Popis je rezultat zajedničkog rada WHO-a i Sveučilišta u Tübingenu iz Njemačke.
WHO je podijelio popis u ukupno tri kategorije tako da označava hitnost u potrebi za antibioticima koji liječe navedene bakterije.
Prioritet 1 – kritično:
Acinetobacter baumannii
Pseudomonas aeruginosa
Enterobacteriaceae
Prioritet 2 – visoko:
Enterococcus faecium
Staphylococcus aureus
Helicobacter pylori
Campylobacter spp.
Salmonellae
Neisseria gonorrhoeae
Prioritet 3 – srednje:
Streptococcus pneumoniae
Haemophilus influenzae
Shigella spp.
Cijeli izvještaj dostupan je na stranicama WHO-a.

Vedran Čegrlj
1 ožujka, 2017 u 2:48 pm
Pa zar je moguce da farmaceutski lobiji nisu jos uvijek zadovoljili svoju glad za profitom nego i na ovaj nacin pokusavaju?
Dejan Buranji
1 ožujka, 2017 u 3:01 pm
Koji način? Ako ne naprave nove antibiotike ostati će oni bez profita
Majstor Fantać
1 ožujka, 2017 u 4:35 pm
kakva gamad…a to da je svaka bolest prije svega psihološka i da je najefikasnije lijčenje psihom, vješto skrivaju
Majstor Fantać
1 ožujka, 2017 u 4:38 pm
koji god doktor je to shvatio i htio ljudima pomoći, ili je ubijen ili se skriva po drugim zemljama nakon brojnih atentata. nek si djecu doma šopaju tim antibioticima
Mihael Vuger
1 ožujka, 2017 u 4:56 pm
Davno sam procitao clanak o uporabi bakteriofaga u svrhu lijecenja infekcija u bivsem SSSR-u. No zbog jeftinih i efikasnih antibiotika to istrazivanje je zamrlo. Mislim da bi sa danasnjim poznavanjem genetike mogli napraviti kvalitetni i ucinkoviti virusi koji bi zasigurno u velikom broju slucajeva mogli zamjeniti antibiotike.
Nazalost, sudeci po nekoliko predhodnih komentara malo ljudi zna i uopce zeli znati problematiku…
Ivan Šeparović
1 ožujka, 2017 u 7:54 pm
Marina Barbarić
Darko Podravec
2 ožujka, 2017 u 7:24 am
Napokon neki poziv koji ne potiče na paniku nego na odgovornost.