Wilhelm Conrad Röntgen rođen je 27. ožujka 1845. u Lennepu, Njemačka. Bio je jedino dijete u obitelji proizvođača i trgovaca tekstilom.
Kada je imao tri godine, preselio se s obitelji u Apeldoorn u Nizozemskoj gdje je pohađao školu Martinus Herman van Doorn. Tijekom školovanja nije se posebno isticao. Unatoč tome bio je iznimno vješt pri izradi mehaničkih izuma što je karakteristika koja će ga pratiti cijeli život.
Srednju tehničku školu upisao je 1862. u Ultrechtu. Iz nje je nepravedno izbačen nakon optužbe da je nacrtao karikaturu jednog od profesora. Nakon toga se probao upisati na Sveučilište u Ultrechtu kako bi studirao fiziku. Kako nije imao svjedodžbu srednje škole, nije uspio u svojem naumu.Uputio se u Zurich na fakultet politehnike, nakon što je saznao da je za upis dovoljno položiti prijemni ispit. Uspješno je položio prijemni, nakon čega je započeo studij mehanike. Röntgen je pohađao predavanja koje je držao Clausius te je radio u laboratoriju koji je vodio Kundt. Obadvojica su izvršili izniman utjecaj na Röntgenov znanstveni razvoj. Doktorirao je 1869. na Sveučilištu u Zurichu nakon čega je postao Kundtov asistent.
Prvi znanstveni rad koji je objavio 1870. bavio se temperaturama plinova, a dvije godine kasnije objavio je rad o termalnoj vodljivosti kristala. Neki od drugih problema kojima se bavio uključuju električne i druge karakteristike kvarca, utjecaj pritiska na prijelomne indekse raznih tekućina, varijacije u ulozi temperature i kompresibilnosti vode i drugih tekućina te fenomen širenja ulja po vodi. Unatoč tome Röntgenovo ime se ponajprije veže za njegovo otkriće X-zraka.
Röntgen je 1895. proučavao fenomen koji se javlja prilikom prolaska električne struje kroz plin pod iznimno niskim tlakom. Ovo područje već su ranije istraživali J.Plucker, J.W Hittorf, C.F. Varley, E. Goldstein, Sir William Crookes, H. Hertz i Ph. Von Lenard. Rad ovih znanstvenika otkrio je karakteristike katodnih zraka – koje nastaju prolaskom električne struje visokog napona kroz rijetke plinove. Röntgena je rad na katodnim zrakama doveo do otkrića potpuno nove vrste zraka. 8. studenog 1895., Röntgen je otkrio da ukoliko je izlazna cijev zatvorena debelim crnim kartonom i ukoliko radi u zamračenoj sobi, papirnati tanjur čija je jedna strana premazana barij-platino-cijanidom i postavljena na put zraka, postaje fluorescentna čak i kada je udaljena dva metra od izlazne cijevi.
Nakon provođenja dodatnih eksperimenata, otkrio je da predmeti različitih debljina postavljeni na put zraka pokazuju različite stupnjeve prozirnosti kada ih se snimi na fotografsku ploču. Nakon što je imobilizirao ruku svoje žene te je namjestio na put zraka ispred fotografske ploče, primijetio je sjene koju su bacale kosti i prsten koji je nosila na ruci te mišiće koji su zbog podložnosti zrakama bacali slabiju sjenu. To je ujedno bio i prvi rendgenogram ikada napravljen.
U kasnijim eksperimentima, Röntgen je dokazao da nove zrake nastaju nakon sudara katodnih zraka sa materijom. Kako je bila riječ o nepoznatoj pojavi, Röntgen ih je nazvao X-zrake. Max von Laue i njegovi studenti kasnije su dokazali kako su zrake istoga elektromagnetskog podrijetla kao i svjetlo, ali se razlikuju po višoj frekvenciji kojom vibriraju. Röntgenu je njegovo otkriće priskrbilo veliki broj nagrada i priznanja. Unatoč tome, ostao je iznimno skroman i povučen. William Röntgen preminuo je 10. veljače 1923. od karcinoma debeloga crijeva.
Izvor: Nobelprize.org
