Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Zabavna taksonomija: Životinje koje su dobile ime po poznatim glazbenicima

Nitko ne zna koliko zapravo vrsta ima na planetu Zemlja – neki kažu milijuni, drugi kažu trilijuni – svejedno, posao taksonoma jest da ih imenuju sve. Ne, ozbiljno, kako biste dali naziv slonu – a kamoli svim onim zastrašujućim vrstama što žive u morskim dubinama – ako nemate sustav koji će to olakšati?

Kratka povijesna lekcija. Još od vremena Grka i Rimljana, taksonomi su davali sve od sebe da objasne svijet oko sebe. U 18. stoljeću na scenu upada švedski botaničar Carl Linné sa svojim slavnim hijerarhijskim sustavom imenovanja. Konačno, red. Tijekom stoljeća, njegov sustav nomenklature je evoluirao, ali je najvećim dijelom ostao nepromijenjen kako bi se znanstvenici imali na što osloniti pri identificiranju novih vrsta. Sustav slijedi dva pravila: svaka vrsta mora se kvalificirati po Linnéovoj taksonomiji, i naziv vrste mora biti izveden iz grčkog ili latinskog korijena.

Kreativnost u nazivlju ponekad zaista uzme maha, i znanstvenici si dozvole koji put biti i malo zaigrani. Pa, u nastavku nudimo pregled nekih od najrjeđih vrsta imenovanih po – glazbenicima!

Scaptia (Plinthina) beyonceae je “diva muha svih vremena”. Wikimedia Commons / CC BY-SA 3.0

Prvi put prikupljena u Queenslandu u Australiji 1981. godine – što je godina rođenja glazbene dive Beyonce – Scaptia (Plinthina) beyonceae nekad se smatrala uobičajenom gnjavažom (ipak se radi o muhi, ne), ali se proslavila svojim imenom koje je dobila zbog neobičnog zlatnog pramena na trbuhu. “Jedinstvena gusta dlaka na trbuhu navela me da ovu muhu nazovem u čast Beyonce, no iskoristio sam priliku i da pokažem zabavnu stranu taksonomije – imenovanja vrsta”, rekao je Bryan Lessard iz australske znanstvene agencije CSIRO.

GAGA GERMANOTTA Zaboravite na vrstu, cijeli rod paprati (nađene u Srednjoj i Južnoj Americi, Meksiku, Arizoni i Teksasu nazvan je po Lady Gagi. Curtis Clark / Wikimedia Commons CC BY-SA 3.0

Imenovanje nove vrste po omiljenom glazbeniku očito je vrlo kul, no što kada se spotaknete na skupinu paprati koji neodoljivo nalikuje divljim kostimima Lady Gage? “Same paprati dale su nam više razloga zašto je ovo dobar odabir”, rekla je Kathleen Pryer, profesorica biologije na Sveučilištu Duke i voditeljica Duke herbarija. A kada se dvije nove vrste paprati – Gaga germanotta (imenovane u čast obitelji umjetnice) i Gaga monstraparva (imenovane u čast Gaginim fanovima) uzimaju u obzir za rod koji sadrži 17 sličnih vrsta paprati, Kathleen Pryor uočava zanimljivu sličnost biseksualne reproduktivne faze paprati i srcolikog Armani Prive kostima kojeg je Gaga nosila na dodjeli Grammyja 2010. godine. Pryer je izjavila i da način na koji se paprat širi novim listovima u stisnutoj maloj kuglici nalikuje Gaginom pozdravu fanovima. Odlučujući trenutak za imenovanje ovog roda bio je kada je student Dukea Fay-Wei Li skenirao DNK paprati koje se razmatraju za novi rod i uočio riječ GAGA ispisanu u baznom paru DNK kao razlikovni moment koji odvaja ovu skupinu paprati od svih drugih. Kakva priča!

ALEIODES SHAKIRAE Ovi kukovi ne lažu! Aleiodes shakirae, nova vrsta ekvadorskog stršljena uzrokuje da se gusjenica domaćin trese i pleše na načine koji bi posramili i Shakiru. Eduardo Mitio Shimbori, Scott Richard Shaw / Wikimedia Commons CC BY-SA 4.0

Alejode su vrlo mali stršljeni – samo 4 do 9 milimetara duljine – i pripadaju posebno rijetkoj podskupini stršljena koji mumificiraju gusjenice na kojima se paratiziraju. Jeste spremni za gadne detalje? Odrasle ženske stršljena ubrizgaju jaje u određenu vrstu gusjenice. Jednom kad se jaje otvori, gusjenica domaćin ostaje živa onoliko vremena koliko je potrebno ličinki da pojede njene iznutrice. Konačno, gusjenica se skupi i umre, a ličinka oblikuje čahuru unutar ljuske. No jedno ključno opažanje koje su napravili dr. Eduardo Shimbori i dr. Scott Shaw razdvaja Aleidoes shakirae od svih drugih 23 vrsta u ovoj podskupini stršljenja: kada su znanstvenici prvi put susreli ekvadorske vrste, uočili su da se gusjenica domaćin trese i “pleše” dok ličinka stršljena polako jede njene iznutrice. Znanstvenike je to podsjetilo na Shakirine plesne pokrete.

HETEROPODA DAVIDBOWIE Pozdravite Heteropoda davidbowie, pauka s Marsa! Ako pažljivo pogledate, uočit ćete da lice pauka veoma nalikuje obojanom licu iz Bowiejevih ranih dana. Seshadri.K.S / Wikimedia Commons CC BY-SA 4.0

Prvo ga je opisao Peter Jäger 2008. godine, a na temelju uzorka kojeg je skupio G. Ackermann 2007. godine u gorju Cameron na Maleziji. Heteropoda davidbowie je vrsta pauka lovca iz podroda srponožaca (Heteropoda). Za razliku od ženskih članova ove vrste, muški “David Bowie paukovi” imaju crvenkasto smeđa leđa i izrazito svijetlu boje dlake, koja oblikuje mrlje i linije. Kada se gleda iz neposredne blizine, lice pauka nalikuje obojanom licu s početka karijere Bowieja.

SYNALPHEUS PINKFLOYDI Synalpheus pinkfloydi je novootkrivena vrsta škampa koja ubija zvukom. Arthur Anker / Wikimedia Commons CC BY-SA 3.0

U travnju 2017. znanstvenici Sammy De Grave iz Muzeja prirodoslovne povijesti pri Oxfordu u Engleskoj, Arthur Anker sa Sveučilišta Federacije Goiás u Brazilu i Kristin Hultgren sa Sveučilišta Seattle u Washingtonu, nazvali su novu vrstu pištolj-škampa kao Synalpheus pinkfloydi. Pištolj-škampi generiraju znatne količine zvučne energije zatvaranjem svojih ovećih kliješta pri munjevitim brzinama kako bi se stvorio visokotlačni balon. Rezultat implozije mjehurića je jedan od najglasnijih zvukova u oceanu, dovoljno jak da ošamuti malu ribu – baš kao stajanje preblizu pojačala na rock koncertu. “Slušam Floyde otkad je The Wall objavljen 1979. godine, kada sam imao 14 godina … Opis ove nove vrste pištolj-škampi bio je savršena prilika da konačno klimnem svom omiljenom bendu”, rekao je Sammy De Grave.

Možda će vas zanimati

Psihologija

Užitak koji pruža hrana može postati još bolji ukoliko jedete u pravom glazbenom okruženju, navodi se u studiji o učincima različite pozadinske glazbe na...

Evolucija

Proveden je zanimljiv eksperiment

Znanost

Nije tajna da Internet i društveni mediji potiču neobuzdano širenje kako gomile korisnih informacija tako i dezinformacija iz svih područja života. Međunarodni istraživački tim...

Neuroznanost

Čime se vi uspavljujete?