Izgleda da smo svjedoci sve veće tranzicije na putu prema zelenoj i održivoj energiji.
Najnovija vijest s tog polja se odnosi na planirani umjetni otok s istočne obale Yorkshirea koji bi mogao uskoro upravljati najvećom obalnom vjetroelektranom svijeta. Taj ambiciozni pothvat bi s radom mogao početi 2027. godine.
Otok površine 5 do 6 kvadratnih kilometara će biti okružen vjetroelektranama u samom centru Sjevernog mora. Područje koje je inače poznato kao Dogger Bank je udaljeno 125 km od obale Velike Britanije. Najvažnije od svega – dovoljno je plitko da može podržati rad tisuću turbina koje će se morati povezati s morskim dnom.
Iza cijelog projekta stoji organizacija TenneT, inače operator prijenosnog sustava koji služi nizozemskoj električnoj mreži. Iako će kompanija financirati izgradnju otoka, a za to se očekuje da će stajati oko 1.5 milijardu dolara, turbine će ipak morati izgraditi proizvođači obalnih vjetroelektrana.
Premda sve zvuči pomalo futuristički, stručnjaci tvrde da je logično kako je sve skuplje i teže naći obalne vjetroelektrane s dovoljno pogodnim lokacijama.
”Od velike je važnosti za industriju da nastavi sa smanjenjem troškova,” poručio je Rob van der Hage, menadžer TenneT-a. ”Veliki izazovi s kojima ćemo se suočavati kako se bližimo 2030. i 2050. godini su da sam razvoj kopnenih vjetroelektrana sprječava lokalna opozicija te to da su mjesta blizu obale gotovo popunjena. Logično je da onda razmatramo udaljenija obalna područja.”
Kad se izgradi, elektrana koja se prostire na 6000 kvadratnih kilometara usmjeravat će obnovljivu energiju ka 5 zemalja: Nizozemskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Danskoj i Njemačkoj.
Ako sve bude išlo prema planu, elektrana će proizvoditi nevjerojatnih 30 gigavata energije. To bi bila otprilike dvostruko veća količina energije koju proizvode trenutno obalne vjetroelektrane u Europi i oko 48 puta veća od količine koju danas proizvodi najveća obalna vjetroelektrana na svijetu (London Array).
Prijenos te električne energije iz sredine mora bi trebao biti skup, ali tu dolazi umjetna energija. Prema prijedlozima će pristupačni i kratki kablovi slati vjetroenergiju na otok gdje će se pretvarati iz istosmjerne u izmjeničnu struju. Tako je jeftinije zbog transporta. Kad dođe do kopna, vratit će se potom na istosmjernu struju.
U početku će se energija koristiti u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, ali sve će se proširiti u spomenutu Belgiju, Dansku i Njemačku.
Poneki su dovodili u pitanje vjerodostojnost dotičnog projekta, tvrdeći da je inženjerski izazov suviše velik. Ne i Rob van der Hage. ‘Je li to teško? U Nizozemskoj, kad uočimo dio vode odmah poželimo graditi otoke ili kopno. To radimo već stoljećima. To nije najveći izazov“, zaključio je.
