Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Zašto gradsko drveće raste brže od onoga u divljini?

Može također i kraće živjeti.

Urbani otok topline je fenomen povećane temperature zraka u gradovima u odnosu na ostatak okoline pa znanstvenici ukazuju na to da je s rastom temperature širom svijeta kao i povećanjem urbanizacije prilično važno razumjeti kako toplina koju zarobljavaju gradovi utječe na naše drveće – i obratno.

Tim znanstvenika s tehničkog sveučilišta u Minhenu (TUM) je pratio na osnovu uzorka rast čak 1.383 drveta tijekom posljednjih 150 godina. Ono što su otkrili je da, iako gradsko drveće općenito „dobiva bitku“, ovisi u kojem kraju svijeta ono raste. Širom tih svih zona, ako se gleda u cjelini, stopa rasta i ruralnog i urbanog drveća se nije značajnije povećavala od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Općenito gledajući, gradsko drveće je raslo čak 25 puta brže od onog ruralnog.

„Pokazali smo kako je gradsko drveće jednake starosti kao i ono u divljini u prosjeku – veće, jer i raste brže. Iako ta razlika iznosi oko jednu četvrtinu za drveća starosti od oko 50 godina, ona je nešto ispod 20% kod stabala starih 100 godina“, pojasnio je član znanstvenog tima Hans Pretzsch.

Drveća iz različitih klimatskih uvjeta

Svi podaci su sakupljani od drveća u i oko Berlina i Minhena u Njemačkoj, zatim u Brisbaneu u Australiji, u Cape Townu u Južnoafričkoj Republici, u Hanoiu u Vijetnamu, u Houstonu u Teksasu, u Pariza u Francuskoj, u Prince Georgeu u Kanadi, u Santiagu u Čileu i u Sapporou u Japanu. Svi ti gradovi su izabrani zbog 4 različite klime – subpolarne, sredozemne, umjerene i suptropske.

Najveći rast gradskog drveća zapažen je u subpolarnim regijama, dok kod umjerene klime drveća u urbanoj sredini sporije rastu od svojih ruralnih rođaka. Razlike gotovo da i nije bilo u rastu sredozemnog drveća, dok je ono suptropsko urbano raslo brže onih spomenutih šezdesetih godina, ali se od tada izjednačilo s rastom ruralnog.
Znanstvenici smatraju kako je generalno ubrzanje rasta od šezdesetih posljedica emisije ugljičnog dioksida, a prijašnje su studije otkrile da sve dok ima vode, toplija klima pogoduje rastu drveća.

Ubrzani rast, ali i starost

Drveće i biljke mogu svoju sezonu rasta proširiti u toplijoj okolini i također tako povećati stopu fotosinteze zahvaljujući fertilizacijskom efektu ugljičnog dioksida. U gradovima u kojima drveće ne uspijeva faktori poput loše kvalitete tla ili manjka vode se suprotstavljaju toplini koja doprinosi rastu, ističu znanstvenici.
Međutim, osim što gradsko drveće brže raste – ono brže i stari i treba češće mijenjanje mladicama. Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports.

Možda će vas zanimati

Zdravlje i Medicina

Kako mozak upravlja našim tijelom jedno je od najfascinantnijih pitanja u medicini. Naš mozak nije samo organ koji nam pomaže razmišljati – on je...

Znanost

Što je DNA? To je deoksiribonukleinska kiselina, molekula koja je temelj života! Možda zvuči komplicirano, ali zapravo je DNA nešto poput prirodnog koda koji...

Svemir

Kako astronauti spavaju u svemiru jedna je od najzanimljivijih tema kada govorimo o životu u bestežinskom stanju. Na Zemlji, svi smo navikli na udoban...

Energija i gorivo

Kako rade nuklearne elektrane? Možda se čini kao zastrašujuće pitanje, ali zapravo nije toliko komplicirano kada ga razložimo. Nuklearne elektrane igraju ključnu ulogu u...