Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Wellness i prehrana

Zašto je riba tako dobra za nas?

Znanstvenici sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni i Sveučilišne bolnice u Jeni dekodirali su antihipertenzivni učinak omega-3 masnih kiselina. U dva objavljena članka u znanstvenom magazinu Proceedings of the National Academy of Sciences opisuju kako su analizirali učinak omega-3 masnih kiselina na sustavnoj razini, te po prvi put opisuju temeljne molekularne mehanizme.

Riba je zdrava: lagano se probavlja, sadrži visoke razine dragocjenih proteina, te se smatra važnim dijelom uravnotežene prehrane. S tzv. omega-3 masnim kiselinama riba ima i dodatni bonus. Te masne kiseline u obliku dokosaheksaenoične kiseline (DHA) pojavljuju se uglavnom u masnijim ribama kao što su haringa, losos i skuša. Smatra se da snižavaju krvni tlak, jačaju imunološki sistem i imaju pozitivni utjecaj na razvoj živčanog i kardiovaskularnog sustava.

„Kliničke studije o unosu dodataka prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline dosad nisu dale jasne rezultate“, izjavio je prof. dr. Stefan H. Heinemann sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni, Njemačka. „Molekularni utjecaj omega-3 masnih kiselina još uvijek nije do kraja shvaćen“, nastavlja uvaženi biofizičar.

Tim u kojem su bili i prof. Heinemann (Sveučilište Jena), prof. dr. Michael Bauer (Sveučilišna bolnica u Jeni) i prof. dr. Toshinori Hoshi (Sveučilište Pennsylvania) uspio je pokazati da je tzv. „SLO1“  kanal kalija važna komponenta u učinkovitosti omega-3 masnih kiselina. „Ovi ionski kanali djeluju kao veoma specifični receptori za DHA i otvaraju se vezivanjem omega-3 masnih kiselina“, objašnjava biofizičar Heinemann. U slučaju drugih omega-3 masnih kiselina, kao što su eikosapentaenoična kiselina (EPA) ili alfa-linoleinska kiselina izdvojenih iz biljaka – učinak je mnogo slabiji.

Profesor Bauer i njegovi kolege ispitivali su utjecaj omega-3 masnih kiselina na SLO1 kanale kardiovaskularnog sustava eksperimentirajući na miševima. „Upravljanje s DHA trebalo bi rezultirati širenjem krvnih žila i opadanjem krvnog tlaka“, izjavljuje fizičar. Laboratorijski eksperimenti su upravo to i potvrdili. No kod genetski modificiranih miševa, koji nisu mogli proizvoditi SLO1 kanale, antihipertenzivni učinak DHA je izostao. „Po prvi puta smo uspjeli prikazati izravni utjecaj na krvni tlak koji je posredovan SLO1 kanalima“, zaključuje Bauer.

Nadalje, znanstvenici su došli do još jednog iznenađujućeg otkrića: varijacija DHA, koju često pronalazimo u dodacima prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline, ne pokazuje antihipertenzivni učinak. Štoviše, ona suzbija i čak poništava učinak prirodne DHA iz ribljeg ulja. „Unos umjetnih omega-3 masnih kiselina može imati kontra-produktivne učinke“, naglašava prof. Bauer. Ovo je osobito važno za dodatke prehrani za pacijente na intenzivnoj njezi koji su na parenteralnoj prehrani: suplementi omega-3 masnih kiselina trebali bi biti posebno prilagođeni i usmjereni na kliničke zahtjeve pacijenata.

Izvor: Friedrich Schiller University Jena

8 komentara

8 Comments

  1. Gaube David

    13 ožujka, 2013 u 11:25 am

    Zar zaista treba motivacija da bi se riba jela?

  2. Luka Bušljeta

    13 ožujka, 2013 u 11:25 am

    da

  3. Anica Lopatec

    13 ožujka, 2013 u 11:27 am

    meni treba samo riba 😉

  4. Stipe Petrić

    13 ožujka, 2013 u 11:28 am

    baš

  5. Daniela Dunat

    13 ožujka, 2013 u 11:28 am

    Pojedeno malo prije! 🙂 Inače, pola nabrojenih pogodnih učinaka pobija se prekuhavanjem i pečenjem do ugljene boje. Desetak minuta je maksimalna obrada ribe (iinače postaje i okusom nekvalitetna tj. gorka zbog oslobađanja kalcija iz kostiju). ´´Riblje´´ proizvode bez ijednog navedenog učinka, poput ribljih štapića za paniranje, treba ukloniti s tržišta.

  6. Slaven Unikat Bačić

    13 ožujka, 2013 u 11:55 am

    Nepoznati autor: “Da je riba dobra, vukovi bi ju lovili…”

  7. Saša Furlan

    13 ožujka, 2013 u 11:58 am

    prije bi bilo,da je riba dobra,nebi je bog u more bacio 🙂

  8. Mirjana Dosen

    13 ožujka, 2013 u 12:07 pm

    e,ja saM DALEKO OD MORA,A OPET JE JEDEM.I VOLIM SVU RIBU I MORSKU I REČNU

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Pronađeni fosil ribe dug je oko jedan metar i star oko 45 milijuna godina.

Biljke i životinje

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u suradnji s Udrugom Hyla izdalo je popularno-stručnu knjigu “Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj”, prvo cjelovito djelo o...

Biljke i životinje

Izgledala je poput monstruma iz horror filmova – kirnja koju su floridski ribari krajem prosinca ulovili na zapadnoj obali na dubini od 180 metara, dugačka...

Biljke i životinje

Ribe iz porodice Gasterosteidae (koljuške) poznate su po mužjacima koji brinu za svoje potomstvo, dok ženke to ne čine. Kako ujedno mužjaci imaju i...

Oglašavanje