Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Znanost za početnike

Zašto je Zemlja okrugla?

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali mi ćemo koristiti taj izraz. No, jeste li se ikad zapitali zašto je okrugla?

Za sve je kriva ona sila zbog koje je jabuka pala Newtonu na glavu. Pogađate, radi se o gravitaciji. Kada smo već kod Newtona, on je jedan od prvih predložio ideju da Zemlja nije savršeno okrugla, već da je spljoštena na polovima i izbočena na ekvatoru. Bio je u pravu. Udaljenost jezgre od površine je otprilike 21 kilometar veća na ekvatoru nego na polovima. Gravitacija je podjednako jaka svugdje na Zemlji. Da to nije istina, tada bi na Zemlji postojale jako velike razlike u atmosferskom tlaku i razini mora. Čestice na istoj udaljenosti su pod utjecajem jednake gravitacijske sile što uzrokuje sferni oblik. Kada tome pridodamo Zemljinu rotaciju i centrifugalnu silu dobivamo blago spljošteni oblik.

Zbog nejednolike raspodjele mase na Zemlji, ona je još nesavršenija nego što mislimo. Idemo se prvo pozabaviti time kako je uopće postala okrugla. Vjeruje se da je Zemlja nastala prije nekih 4,6 milijardi godina. Nastala je od goleme količine prašine i plina koja se nalazila u Sunčevom sustavu. Ono što znamo je to da svaka masa privlači neku drugu masu. Gravitacijska sila je zapravo jako slaba. Najslabija je od četiri osnovne sile, ali kada se radi o milijardama tona sila gravitacije između tijela, svakako postaje značajna. Velika količina plina i prašine se pod utjecajem gravitacije zgušnjava u protoplanetarni disk u kojemu se stvaraju nakupine čestica koje, pod sve većim utjecajem gravitacije, formiraju najpogodniji oblik – sferu.

Međunarodna astronomska unija je 2005. godine odlučila da je ovakav proces formiranja jedan od kriterija da bi se neki objekt smatrao planetom.

Zbog izbočenosti na ekvatoru najdalja točka od središta Zemlje nije Mt. Everest nego vulkan Chimborazo u Ekvadoru. Razlog tome je taj što je vulkan bliže ekvatoru. Kada bi na Zemlji postojala samo voda i kada bi se nagib njene osi konstantno mijenjao većom brzinom, ona bi bila savršeno okrugla i glatka. Mi ju ipak volimo ovakvu kakva jest. Grbava, nesavršena, zelena, plava, pogodna za život i predivna.

Možda će vas zanimati

Energija i gorivo

Kako nastaje nafta? Ovo pitanje otvara vrata u fascinantni svijet geoloških procesa nafte i tajanstvenog putovanja koje sirova nafta prolazi tijekom milijuna godina prije...

Arheologija i paleontologija

Između 2575. i 2465. prije nove ere, grandiozne piramide u Gizi nikle su kao posljednja počivališta faraona Kufua, Kafrea i Menkaurea. No, zagonetka o...

Biljke i životinje

Kada razmišljamo o svijesti, često se ograničavamo na ljudsku perspektivu. No, što ako vam kažemo da svijet oko nas, pun raznolikih životinjskih vrsta, od...

Geografija i geologija

Zašto je more slano? Ovo pitanje jednako intrigira znatiželjnike i znanstvenike, otkrivajući duboku povezanost između geologije, kemije i ekologije naše planete. Oceani pokrivaju preko...