Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Evolucija

Zašto ljudi imaju istaknutu bradu?

(Credit: TIM SCHOON, UNIVERSITY OF IOWA)

U usporedbi s precima kao što su neandertalci, suvremeni homo sapiensi imaju posebno istaknutu bradu. Neki znanstvenici pretpostavljaju da tako oblikovana ljudska brada pomaže čeljusti da izdrži silu koja se stvara žvakanjem, rekao je Nathan Holton, antropolog sa Sveučilišta u Iowi. No, u novoj studiji objavljenoj u časopisu Journal of Anatomy Holton i njegovi kolege navode da ta teorija o žvakanju ne drži vodu.

(Credit: TIM SCHOON, UNIVERSITY OF IOWA)

(Credit: TIM SCHOON, UNIVERSITY OF IOWA)

„Čini se da takav razvoj brade nema nikakve veze s otpornošću na savijanje čeljusti tijekom žvakanja. Oni nisu povezani”, rekao je Holton. Umjesto toga, on tvrdi da istaknutost brade može jednostavno biti posljedica činjenice da je ostatak lica tijekom evolucije postajao manji.

Da bi se utvrdilo štiti li zaista istaknutost brade čeljust od njezina savijanja tijekom žvakanja, Holton i njegovi kolege proučavali su rendgenske snimke iz studije o rastu lica provedene u Iowi, koja je pratila razvoj lubanje ispitanika počevši od njihove treće godine života pa sve do odrasle dobi. Koristeći ukupno 292 mjerenja 18 žena i 19 muškaraca, znanstvenici su pratili njihov razvoj čeljusti i raspodjelu kostiju.

Brada postaje izraženija s godinama, no znanstvenici su otkrili da ne postoje konzistentne povezanosti između izražene brade i otpora koji se stvara prilikom žvakanja. Zapravo, čeljust se relativno bolje odupire određenoj vrsti otpora u dobi od tri godine, kada brada još nije dobro razvijena, u odnosu na odraslu dob. „Ako brada ne pruža određenu zaštitu čeljusti, razlog za šiljaste ljudske brade tada je pravi misterij”, rekao je Holton. I neandertalci, ali i drugi preci, doživjeli su evoluciju lica tijekom vremena, no homo sapiens je doživio najveće smanjenje veličine određenih dijelova lica. Pogledamo li značajke lica suvremenog čovjeka, u usporedbi s ostatkom lica donja čeljust posljednja je prestala rasti. Istaknuta brada stoga je sekundarna posljedica činjenice da je lice s vremenom postajalo sve manje.

No, zašto se lice uopće smanjilo s vremenom? Jedna od mogućnosti je da su hormonalne promjene povezane sa smanjenjem nasilja i povećanom međusobnom suradnjom i uvažavanjem, rezultirale „domestikacijom” ljudskog lica. Holton i njegovi kolege također istražuju dokaze koji upućuju da je nos „krivac za to”. Kako se ukupna veličina tijela s vremenom smanjivala, više nije bilo potrebno da nosna šupljina raste kako bi pružila dovoljno zraka za preživljavanje.

„Čini nam se kao da je ljudsko lice doživjelo puno promjena uslijed smanjenja veličine, pa ako uspijemo objasniti to smanjenje, onda možemo objasniti zaista puno”, zaključio je Holton.

Izvor: Discovery

6 komentara

6 Comments

  1. Mihael Simunovic

    26 travnja, 2015 u 8:16 pm

    ovaj desno me podsječa na Mesića :))))

  2. Neandertalac

    27 travnja, 2015 u 11:49 am

    Svima su poznate Habsburske brade…imali su istaknute brade zbog incestiranja jer su bili uvjereni ako budu se međusobno mijesali da ce tako postati jaci i superiorniji…a neandertalci ipak nisu bili inteligentni pa mislim da su i oni svakako incestirali cisto zbog razmnozavanja

  3. Behrem Mašić

    27 travnja, 2015 u 10:05 am

    Kamo srece da je Gsp.Mesic bio stalno na vlasti manje bi Hrvata imalo potrebu iseljavati se iz Hrvatske!

  4. Stanko Sokač

    27 travnja, 2015 u 3:42 pm

    ..zašto nemaju dostojanstvo…zbog spuštene brade 😀

  5. Denis Simba Milojković

    27 travnja, 2015 u 5:21 pm

    zbog sira

  6. Antonio Slade

    28 travnja, 2015 u 12:18 pm

    da nemamo brade izgledali bi ko morževi i cure nas nebi volile 😛

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Arheologija i paleontologija

Genetička istraživanja su dokazala da prijateljstvo psa i čovjeka traje već 30000 godina. Znanstvenici tvrde da su tada po prvi put drevni lovci-sakupljači pripitomili...

Biologija

U posljednjih nekoliko mjeseci znanstvenici su pronašli novi sloj u rožnici ljudskog oka te novi ligament u koljenu. Kako je moguće da u današnjem...

Društvene znanosti

Prema rezultatima novoga istraživanja na UCL-u (University College London), genetske razlike značajno su povezane s vjerojatnosti kojom ljudi preuzimaju upraviteljske odgovornosti. Studija objavljena na...

Znanost

Otkriće stvorenja, nazvanog Graecopithecus freybergi u Bugarskoj i Grčkoj, dokazuje da su naši preci počeli evoluirati u Europi 200.000 godina prije najranijih afričkih hominida

Oglašavanje