Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Neuroznanost

Zašto nas neugodni zvukovi tjeraju na meškoljenje?

Sluh je jedno od pet tradicionalnih ljudskih osjetila te se njime svakodnevno koristimo u percepciji okoline i u komunikaciji s drugima. Osim ugodnih, umirujućih zvukova poput padanja kiše, žuborenja vode i dječjega smijeha, postoje i neki zvukovi koje percipiramo kao neugodne i uznemiravajuće. Neugodni zvukovi izazivaju fizičke reakcije poput ježenja, meškoljenja, opće nelagode, ubrzanoga disanja, porasta pulsa i tlaka te znojenja, čak i na samu pomisao na njih.

Novo istraživanje je utvrdilo kako je najneugodniji zvuk na svijetu škripanje oštrice noža po staklenoj boci, kojega je autor dr. Sukhbinder Kumar sa Sveučilišta u Newcastleu i koje je objavljeno u stručnom časopisu Journal of Neuroscience. No, što neugodne zvukove čini takvima?

neugodni zvukovi

Istraživanje pokazuje da su zvukovi poput škripanja krede po ploči ili već spomenutoga škripanja oštrice noža po staklenoj boci neugodni zbog povećane aktivnosti između dijelova mozga zaduženih za emocije i za sluh. Studija objašnjava interakciju između slušnoga korteksa – regije mozga koja obrađuje zvuk, i amigdale – regije mozga koja regulira ljudske emocije i  koja procesuira negativne emocije kada čujemo  neugodne zvukove. Skeniranje mozga je pokazalo da pri pojavi neugodnoga zvuk amigdala oblikuje  odgovor slušnoga korteksa, pojačava aktivnost i provocira našu negativnu reakciju.

„Čini se kako se tada aktivira nešto vrlo primitivno“, kaže dr. Kumar. „Vjerojatno se radi o signalu za opasnost kojega amigdala šalje zvučnome korteksu.“

U istraživanju su znanstvenici  koristili  magnetsku rezonancu (MRI)  kako bi ispitali kako mozak odgovara na niz zvukova. Sudionici istraživanja su slušali niz od 78 različitih zvukova poput škripanja oštrice noža po boci, kojega su ocijenili kao najstrašniji zvuk, i žubora vode, kojega su ocijenili kao najugodniji zvuk. Znanstvenici su potom proučavali reakciju mozga na svaki od tih zvukova.  Aktivnost amigdale i slušnoga korteksa varirala je u direktnoj vezi s ocjenama sudionika istraživanja o neugodnosti određenoga zvuka. Emocionalni dio mozga, amigdala, preuzima odgovornost i modulira aktivnost slušnoga dijela mozga pa je naša percepcija vrlo neugodnoga zvuka, kao što je škripanje oštrice noža po boci, povećana u odnosu na umirujući zvuk, poput žubora vode.

Analiza akustičkih značajki zvukova utvrdila je da su svi zvukovi u frekvencijskome rasponu od oko dvije do pet tisuća hertza percipirani kao neugodni.

Znanstvenici kažu da bi bolje razumijevanje reakcija mozga na buku moglo pomoći u razumijevanju medicinskih stanja kojima je značajka smanjena tolerancija zvuka, uključujući autizam s povećanom osjetljivosti na buku, hiperakuziju – smanjenu toleranciju na zvuk i  mizofoniju – doslovno “mržnju prema zvukovima“.

“Ovo istraživanje baca novo svjetlo na interakciju amigdale i slušnoga korteksa”, kaže Tim Griffiths sa Sveučilišta u Newcastleu, voditelj studije. “Istraživanje daje novi uvid u emocionalne poremećaje i poremećaje poput šuma u ušima i migrene u kojima se čini da postoji pojačana percepcija na neugodne aspekte zvuka.“

Sudionici istraživanja su identificirali najneugodnije zvukove, no treba imati na umu da je svačiji doživljaj zvuka subjektivan te je moguće da  bi druga grupa sudionika neke druge zvukove ocijenila najneugodnijima. Prema rezultatima ovoga istraživanja, tri najneugodnija zvuka su:

1. škripanje oštrice noža po staklenoj boci
(http://audioboo.fm/boos/998123-1-knife-on-a-bottle)
2. škripanje vilice po staklu
(http://audioboo.fm/boos/998127-2-fork-on-glass)
3. škripanje kredom po ploči
(http://audioboo.fm/boos/998130-3-chalk-on-a-blackboard)

Izvor: EarthSky

8 komentara

8 Comments

  1. Biljana Pap

    22 siječnja, 2013 u 11:45 am

    svasta.pa zato sto su neugodni.svaka budala moze buku stvoriti,ali tinu moze samo posebna osoba.

  2. Zeljko Extrem

    22 siječnja, 2013 u 11:48 am

    grebanje noktima po ploci.to je najveci uzas:@

  3. Danijela Križanec

    22 siječnja, 2013 u 11:53 am

    naježila sam se čim sam naslov pročitala!!! grrrrrrr…………

  4. Danijel Tomas

    22 siječnja, 2013 u 12:05 pm

    Onaj kad po zvuku skuzis da u kazanu nema vise rakije za peci -.-

  5. Ivan Brozović

    22 siječnja, 2013 u 2:35 pm

    Višnja Pevec? 😀

  6. Andreja Jurič

    22 siječnja, 2013 u 3:13 pm

    Nekadšnji zvuk spajanja na internet 😉

  7. morbo

    22 siječnja, 2013 u 6:49 pm

    Malo sam potražio izvorni članak i ispostavilo se da postoji jedan odlomak koji je izostavljen iz prijevoda, a slijedi ovaj:
    Analiza akustičkih značajki zvukova utvrdila je da su svi zvukovi u frekvencijskome rasponu od oko dvije do pet tisuća hertza percipirani kao neugodni.

    Uglavnom, u izvorniku još piše sljedeće: “Dr Kumar explains: ‘This is the frequency range where our ears are most sensitive. Although there’s still much debate as to why our ears are most sensitive in this range, it does include sounds of screams which we find intrinsically unpleasant.'”

    Dakle, postoji nekakvo evolucijsko objašnjenje. Svi ti zvukovi su valjda dovoljno slični ljudskom vrisku da bi izazvali negativno afektivno stanje.

  8. Goran Mučnjak

    22 siječnja, 2013 u 11:21 pm

    Zvuk komarca koji ti zuji u sobi, a nikak da ga nađeš di je kad upališ svijetlo 🙂

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Istraživači tvrde da ova potreba za odmorom nije sveprisutna kod umjetne inteligencije.

Biljke i životinje

To se područje često smatra "domom" negativnih emocija i reakcija, poput straha od letenja ili opće anksioznosti.

Zdravlje i Medicina

Rezultati istraživanja znanstvenika dodatno naglašavaju važnost stvaranja zdravih navika u smislu vježbanja.

Tehnologija

Elon Musk tvrdi da će povezivanje mozga s kompjuterima biti jedini način da se održi korak s razvojem umjetne inteligencije.

Oglašavanje