Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Zašto ne bi trebali ubijati moljce?

Opstanak moljaca je pod upitnikom od 1970-ih, od kad se njihov broj znatno smanjuje.

Foto: Pixabay

Moljci, koje mnogi vide kao dosadna bića koja ostavljaju rupe na našoj odjeći, pogrešno se doživljavaju kao štetočine, tvrde znanstvenici.

Istraživanja pokazuju da oni igraju važnu ulogu u oprašivanju mnogih biljaka i cvijeća tijekom noći. Znanstvenici u novom istraživanju tvrde da su mreže moljaca veće i složenije od dnevnih oprašivača poput pčela. Autori zato vjeruju da je vrlo važno da ljudi odmah prestanu uništavati moljce, piše BBC.

Tijekom proteklog desetljeća, zabrinutost javnosti zbog uloge oprašivača bila je usredotočena na pčele.

Smanjivanje njihovog broja izravno je povezano s promjenama okoliša i upotrebom pesticida, a znanstvenici su uspjeli skrenuti pažnju na zaštitu životne sredine i ključnu ulogu koju ta stvorenja imaju u prehrambenom lancu.

Moljci, međutim, nisu pobrali slične simpatije.

„Postoji velika zabluda da svi moljci dolaze i jedu moju odjeću. To se uopće ne događa. Neki od njih posjećuju cvijeće i mogu biti važan dio procesa oprašivanja.”, rekao je dr. Richard Walton, vodeći autor nove studije.

Da bi otkrili koliko je važna uloga moljaca, doktor Walton i njegovi kolege pratili su aktivnosti moljaca oko ribnjaka u poljoprivrednim područjima Norfolka.

Otkrili su da se 45 posto moljaca koje su testirali zapravo bavilo prenošenjem peludi čak 47 različitih biljnih vrsta, uključujući i nekoliko koje pčele, ose i leptiri rijetko posjećuju.

Znanstvenici su otkrili da su pčele i bumbari od presudnog značaja u oprašivanju, ali da imaju tendenciju ciljati najplodnije izvore nektara i peludi. Moljci nisu toliko izbirljivi.

„Iz onoga što smo vidjeli, zaključujemo da moljci imaju tendenciju biti svaštari, što znači da ne posjećuju posebnu, usku grupu cvijeća.”, tvrdi Walton.

„Oni posjećuju bilo koje cvijeće do kojeg mogu doći. To su obično otvoreni cvjetovi u obliku čašica poput bodljikavog bilja, a dolaze i do biljaka iz porodice mahunarki. U tu kategoriju spada i djetelina, koja je također vrlo važna.”

Dlakava tijela

U prethodnim studijama o moljcima znanstvenici su se bavili sposobnošću prenošenja peludi kroz njihov proboscis ili nos. U novom istraživanju, znanstvenici su pokušali utvrditi koja se pelud nalazi na dlakama moljaca, koje su sakupili dok su se hranili cvijećem.

Znanstvenici vjeruju da njihovo istraživanje pokazuje da moljci dopunjuju rad dnevnih oprašivača i pomažu u održavanju raznolike i masovne biljne populacije. Oni služe kao rezerva za bioraznolikost.

Opstanak moljaca je pod upitnikom od 1970-ih, od kada se njihov broj znatno smanjuje. To se uglavnom događa zbog promjena u obradi zemljišta i sve veće upotrebe pesticida.

„To posebno utječe i na ptice koje se hrane moljcima, poput kukavice. Smanjivanje njihovog broja je povezano s manjim brojem moljaca.”, rekao je dr. Walton.

„I šišmiši se hrane moljcima, pa uočavamo veze između manjeg broja drugih bića kako se izvor njihove hrane smanjuje. Možete uočiti tu promjenu.”

Kako bi se pomogao opstanak moljcima, neophodno je smanjenje korištenja pesticida i poticanje veće raznolikosti biljaka. No, ono što je još važnije je činjenica da se percepcija o moljcima u javnosti mora promijeniti.

„O onome što ne možemo vidjeti, često ni ne razmišljamo. Danju vidimo pčele i promatramo ih kako posjećuju cvijeće i djeluju nam kao puno aktivnije kad je ovaj posao u putanju jer su vidljive. No, moljci nisu manje važni. Mislim da je bitno da ljudi saznaju više o moljcima kako bi šira javnost shvatila važnu ulogu koju igraju.” izjavio je doktor Walton.

Studija je objavljena u časopisu Royal Society Journal Biology Letters.

Možda će vas zanimati

Biljke i životinje

Zanimljivosti o mačkama mogu nas ne samo zabaviti, nego i proširiti naše znanje o ovim misterioznim i neodoljivim životinjama. Mačke su odavno zauzele posebno...

Veliki znanstvenici

Kada nam na pamet padnu najpoznatiji izumi Nikole Tesle, često nas zapljusne val znatiželje i divljenja prema ovom vizionaru čiji radovi i danas rezoniraju...

Arheologija i paleontologija

Zamislite ovo: anatomija, to čudesno područje koje nas vodi u najskrivenije kutke našeg bića. Možda vas sjećanja odvedu u dane srednje škole, s rukavicama...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...