Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Zdravlje i Medicina

Zašto neki ljudi imaju problem s razlikovanjem desno i lijevo (i zašto je to važno)?

Imate li ikad problema s određivanjem što je lijevo, a što desno? Primjerice, kada vozite u autoškoli i instruktor vam kaže da skrenete lijevo, a vi zastanete, i ne možete odrediti koji je smjer lijevo.

Ako je odgovor potvrdan, ne brinite, niste sami – značajni udio populacije ima problema s razlikovanjem desnog i lijevog.

Diskriminacija lijevo-desno kompleksan je neuropsihološki proces koji uključuje nekoliko viših neuroloških funkcija poput sposobnosti povezivanja senzorne i vizualne informacije, jezičnu funkciju i pamćenje.

Nekima to dolazi sponatno, a nekima predstavlja znatan izazov.

Još jedan problem, a tiče se zdravstvene profesije, proizlazi kada se doktor ili medicinska sestra okrenu pacijentu – njihova desna strana je na pacijentovoj lijevoj strani.

Točno razlučivanje desnog i lijevog kod pacijenta također uključujuje vizualno-prostornu funkciju mentalnog rotiranja slike.

Pogrešna skretanja do pogrešaka koje se mogu izbjeći 

Nije kraj svijeta ako napravite pogrešno skretanje na putovanju, ali situacije u kojima zabuna desnog i lijevog može dovesti do očajavajućih posljedica su brojne.

Neke od najtragičnijih grešaka u medicini bile su operacije koje su se izvodile na pacijentovoj pogrešnoj strani: odstranjivanje pogrešnog bubrega ili amputacija pogrešne noge.

Postoje sustavi, provjere i balansi kako bi se predvidjele i minimizirale ove vrste pogreški, a kada se dogode, obično je razlog ljudska pogreška.

Pogreška je inherentna karakteristika ljudskog ponašanja – ponekad jednostavno griješimo – ali lijevo-desno pogreške više su od jednokratnih nesreći.

Dokazi predlažu da je zbunjenost oko lijevog i desnog češća kod žena. Literatura predlaže da muškarci demonstriraju veći stupanj vizualno-prostorne funkcije.

„Efekt ometanja“

Razlikovanje lijevog od desnog nikada se ne pojavljuje u izolaciji. Bolnice i ostale zdravstvene institucije su zaposlena i kompleksna radna mjesta.

Doktori se često susreću s ometanjima dok rade; preuzimanje telefonskih poziva, piskutanje srčanih monitora, odgovaranje na pitanja kolega, pacijenata i njihove rodbine – klinička okolina može predstavljati priličan izazov.

U istraživanju objavljenom u časopisu Medical Education, znanstvenici su istraživali utjecaj tih prekida na sposobnost studenata medicine u ispravnoj diskriminaciji desnog od lijevog.

Uz objektivno mjerenje sposobnosti 234 studenata medicine u razlikovanju lijevog i desnog, ispitanici su podvrgnuti i njima tipičnim ambijentalnim zvukovima bolničkih odijeljenja i prekidali ih kliničkim pitanjima.

Rezultati su bili zapanjujući. Čak i pozadinska buka bolničke okoline bila je dovoljna smetnja da neke studente medicine poremeti u prosudbi lijevog i desnog.

Postavljanje niza pitanja tijekom razlikovanja lijevog i desnog imalo je još veći utjecaj. „Efekt ometanja“ bio je veći za starije studente i za studentice.

Sposobnost pojedinca da procjene svoje mogućnosti razlikovanja desnog i lijevog također često nije bila precizna. Mnogi studenti mislili su da su u tome dobri no, prilikom objektivnog mjerenja, pokazalo se da nisu.

Protutehnike

Oni pojedinci koji imaju poteškoća u razlikovanju desnog i lijevog često razviju vlastite tehnike – primjerice smještanje lijevog palca u pravi kut u odnosu na kažiprst, oblikujući tako slovo „L“ koje predstavlja lijevu stranu.

Čini se da ove tehnike ostaju pogrešive i ne uspijevaju izvojevati bitku u svim slučajevima.

U zdravstvu, treniranje – koje počinje na preddiplomskoj razini – bi trebalo osvijestiti studente o izazovima u donošenju lijevo-desno odluka i utjecajima koje ometanja mogu imati na takve, kritične odluke.

Potrebna je strategija koja bi smanjila razvoj takvih situacija koje izazivaju pogreške i bitno je podizati svijest studenata i nastavnika o činjenici da su neki pojedinci skloniji zabuni kod lijevog i desnog.

S obzirom na to da ljudi ne procjenjuju da će s tim imati problem, testiranje sposobnosti diskriminacije lijevo-desno – primjerice online psihometrijskim testovima – moglo bi se ponuditi studentima kako bi izmjerili vlastite sposobnosti.

Oni za koje se otkrije da im ova odluka predstavlja izazov, na taj bi način imali osviješteni problem i mogli bi zbog toga biti oprezniji u određenim situacijama.

Smanjenje elemenata koji odvraćaju pažnju također je važno. Tijekom kritičnih faza leta, piloti se oraju suzdražati od neobaveznog razgovora kako bi izbjegli nepotrebna ometanja. Takva pravila u pilotskim kabinama i druge strategije mogu se primijeniti i u zdravstvu.

Autor: Gerard Gormley, viši akademski opći praktičar, Kraljevsko sveučilište Belfast

Ovaj članak originalno je objavljen na The Conversation.

4 komentara

4 Comments

  1. Antun Biuk

    25 rujna, 2017 u 12:10 pm

    Antea Maras

  2. Danijela Popovački

    25 rujna, 2017 u 12:19 pm

    Josip Popovački

  3. Mihaela Ilijašević

    25 rujna, 2017 u 3:24 pm

    Marko Horvat

  4. Ivana Barbarić

    25 rujna, 2017 u 7:57 pm

    Martina Barbaric, sjetih te se

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Novi video koji je objavila tvrtka Neuralink prikazuje majmuna koji igra Pong koristeći svoj um i specijalni interfejs za interakciju mozga s računalom. Neuralink...

Znanost

Iako neki ljudi više vole raditi u miru i tišini, evo dobrih vijesti za sve one koji rado slušaju glazbu na svom radnom mjestu...

Neuroznanost

Sljedeći put kad budete sjedili pored nekoga tko zijeva, pokušajte ovo: nemojte zijevnuti. Šanse da će vam biti prilično teško suzdržati se prilično su...

Neuroznanost

Army Research Office (ARO) obvezao se uložiti u projekt 6,25 milijuna dolara, a istraživanje će se provoditi u sljedećih 5 godina

Oglašavanje