Američki znanstvenici su pokušali stručno objasniti što to kod nekih ljudi izaziva zazor od fizičkog dodira.
Znanstvenici tvrde kako je u većini slučajeva uzrok u odgoju i kako nesklonost nekih odraslih ljudi zagrljajima u većini slučajeva dolazi iz djetinjstva.
Profesorica Suzanne Degges White, sa Sveučilišta Northern Illinois, rekla je nešto što je na tom tragu. “Sklonost fizičkom dodiru, bez obzira je li u pitanju zagrljaj, milovanje po glavi ili ramenima, ili pak rukovanje često je posljedica iskustava koje netko nosi iz najranijeg djetinjstva.”
Djetinjstvo
Studija provedena 2012. pokazuje kako su osobe koje su odrasle s roditeljima koji su ih grlili i mazili, nastavile s tom praksom. Veća je vjerojatnost kako su isti obrazac ponašanja primjenjivale poslije kod vlastite djece. Rezultati studije ukazuju kako su “zagrljaji bitan dio emocionalnog odgoja djeteta”.
Degges White također iznosi i još jednu, kontradiktornu, mogućnost koju također nosi djetinjstvo bez čestih zagrljaja. Naime, kod nekih ljudi to kasnije ima suprotan efekt. Pojašnjenje navedene znanstvenice glasi: “Nedovoljno grljena djeca kasnije često vape za fizičkim kontaktom”.
U prilog teoriji velikog utjecaja djetinjstva govori i psihologinja Darcia Narvaez s Notre Dame sveučilišta. Ona objašnjava da su istraživanja pokazala kako postoje dva načina na koja se nedovoljno grljenja može odraziti na razvitak. Prvi je nedovoljno razvijen živac vagus koji može uzrokovati smanjenu sposobnost za intimnost i suosjećanje. Drugi je nedovoljno otpuštanje hormona oksitocina koji pomaže da se stvore bliske veze među ljudima. I ne samo među ljudima.
Utjecaj kulture kao čimbenik
Znanstvenici su složni s mišlju da se ne trebaju zanemariti ni kulturološki elementi kad je posrijedi pitanje fizičkog dodira i grljenja među ljudima. Kao primjer se navode stanovnici Sjeverne Amerike i Velike Britanije koji se, po podacima iz 2010. grle ipak malo rjeđe od stanovnika Francuske ili Portorika.
Degges White smatra i da je u redu izbjegavati grljenje s nepoznatim ljudima te kako je svačije pravo imati pod kontrolom ono što mu se s tijelom događa.
Dodaje i da se averzija prema grljenju može i prevladati. No i kako to nije nužno, jer nema ničeg lošeg u izbjegavanju grljenja te da zbog toga ne treba osjećati pritisak.
