Connect with us

Znanost

Matematika i Ekonomija

Zašto novac ima vrijednost?

Novac nema nikakvu inherentnu vrijednost. To su jednostavno komadi papira ili brojke u knjizi. Automobil ima vrijednost jer nam pomaže da dođemo na mjesto na koje želimo doći. Voda ima vrijednost jer nam je od koristi – ne pijemo li dovoljno vode dovodimo svoj organizam u opasnost. Osim ako uživate gledajući slike poginulih narodnih junaka na njemu, novac nema veću korist nego bilo koji drugi komad papira.

novac

Stvari prije nisu bile ovakve. U prošlosti je novac bio u obliku kovanica, uglavnom napravljenih od plemenitih metala kao što su zlato i srebro. Vrijednost novca se grubo temeljila na vrijednosti metala od kojeg su kovanice izrađene, budući da su ljudi kovanice uvijek mogli rastaliti te metal upotrijebiti u druge svrhe. Do prije nekoliko desetljeća papirnati novac u različitim državama temeljio se na zlatu ili srebru kao standardu, ili nekoj njihovoj kombinaciji. To je značilo da možete donijeti papirnati novac vlasti, koja bi ga razmijenila za zlato ili srebro, ovisno o tečaju postavljenom od strane vlade. Zlatni standard trajao je do 1971. godine kada je predsjednik Nixon najavio da Sjedinjene Američke Države više neće mijenjati dolare za zlato. Ovo je okončalo sustav iz Bretton Woodsa. Sada je u SAD-u na snazi sustav fiducijarnog novca (lat. fiducija = povjerenje), koji nije vezan za nijednu drugu robu. Tako da komadi papira u našim džepovima nisu ništa drugo nego komadi papira.

Zašto novčanica od pet dolara ima vrijednost, a neki drugi komadi papira nemaju? Jednostavno je – novac je dobro ograničenih količina, a zahtjevi za njim postoje jer ga ljudi žele. Razlog zašto želimo novac je taj što znamo da drugi ljudi žele novac, pa tako možemo dati svoj novac drugima i u zamjenu dobiti određene usluge i dobra. Oni tada mogu iskoristiti taj novac za kupnju roba i usluga koje oni žele. Roba i usluge su ono što je u konačnici bitno u ekonomiji, a novac je način koji omogućava ljudima da daju njima manje poželjnu robu i usluge te dobiju one koje su im poželjnije. Ljudi prodaju svoj rad kako bi stekli novac za kupnju robe i usluga u budućnosti. Ako vjerujemo da će novac imati vrijednost u budućnosti, radit ćemo kako bismo ga zaradili.

Naš novčani sustav djeluje po zajedničkom skupu vjerovanja – dok god dovoljan broj nas vjeruje u buduću vrijednost novca, sustav će funkcionirati. Što bi nas moglo natjerati da prestanemo vjerovati u to? Malo je vjerojatno da će novac u skoroj budućnosti biti zamijenjen, zato što su neučinkovitosti dvojne podudarnosti zahtijevanja dobro poznate. Ako će jedna valuta biti zamijenjena drugom, postojat će rok u kojem se stara valuta može zamijeniti novom. To se dogodilo u Europi kada su se države prebacile na euro. Tako da naše valute neće nestati.

Zbog čega bismo još mogli pomisliti da naš novac neće biti vrijedan drugima u budućnosti? Pa, što ako bismo rekli da naš novac možda neće biti ni približno vrijedan u budućnosti kao što je danas? Inflacija valute je nešto što kod ljudi izaziva želju da se riješe svog novca što je prije moguće. Inflacija (i razuman način na koji ljudi reagiraju na nju) predstavlja veliku opasnost za ekonomiju. Ljudi neće prihvaćati profitabilne ponude koje uključuju plaćanje u budućnosti jer ne mogu biti sigurni u to kolika će vrijednost novca biti kada budu plaćeni. Zbog toga poslovna aktivnost naglo opada. Inflacija uzrokuje sve vrste drugih neučinkovitosti, od mijenjanja cijena u kafićima svakim nekoliko minuta, do toga da jedna domaćica gura pune tačke novca u pekaru kako bi kupila štrucu kruha. Vjerovanje u novac i stalna vrijednost valute nisu neškodljive stvari. Ako građani izgube povjerenje u zalihe novca i posumnjaju da će novac vrijediti manje u budućnosti, ekonomska će aktivnost stati.

Novac je dobro, pa je kao takav podvrgnut zakonima ponude i potražnje. Vrijednost svakog dobra određena je njegovom ponudom i potražnjom te ponudom i potražnjom drugih roba u ekonomiji. Cijena svake robe je iznos novca potreban da bi se ta roba dobila. Inflacija se pojavljuje kada se cijene robe povećaju – drugim riječima, kada novac dobije manju vrijednost u odnosu na druge robe. Do ovoga može doći kada se:

– poveća ponuda novca
– smanji ponuda drugih roba
– smanji potražnja za novcem
– poveća potražnja za drugim robama.

Ključni uzrok inflacije je povećanje zaliha novca. Do inflacije može doći i iz drugih razloga. Ako neka prirodna katastrofa uništi trgovine, ali banke ostanu netaknute, očekivano bismo odmah vidjeli rast cijena, budući da je u tom slučaju roba rjeđa od novca. Takve vrste situacija su rijetke. Glavnim dijelom do inflacije dolazi kada zalihe novca rastu brže nego ponuda ostalih roba i usluga.

U zaključku, novac ima vrijednost zbog toga što ljudi vjeruju da će biti u mogućnosti razmijeniti svoj novac u zamjenu za robu i usluge u budućnosti. Ovo uvjerenje će trajati toliko dugo dok se ljudi ne boje buduće inflacije. Kako bi se izbjegla inflacija, vlada mora osigurati da se ponuda novca ne povećava prebrzo.

Izvor: Economics.About

Tražili ste na googlu:

novac

26 komentara

26 Comments

  1. Ivan Grobenski

    listopad 31, 2013 kod 4:49 pm

    zato sto mu mi pridajemo vrijednost

    • Vilim

      listopad 16, 2016 kod 6:55 pm

      ne nego je tako odredilo rimsko carstvo i uvelo monetu kao sredstvo razmijene, drugi mu ne samo pridaju vrijednost nego i služe i zato si i ti takav iliti da svi seru po ulici i ti bi se posrao

  2. Vjeran Peternel

    listopad 31, 2013 kod 4:54 pm

    zato sto pisu brojke na njemu 😛

  3. Grgo Juričev

    listopad 31, 2013 kod 4:54 pm

    ..jer su neki gladni a neki teški materjalisti

  4. Zeljko Gti Swift

    listopad 31, 2013 kod 4:54 pm

    Politika

  5. Josip Žuškin-Neno

    listopad 31, 2013 kod 4:57 pm

    radi feničana! “#$%&/(=*!!!

  6. Nenad Florijan

    listopad 31, 2013 kod 4:57 pm

    Jer mu je neki retardus to dodijelio u prošlosti (tako da bi se snobovi mogli preseravat sa njim)

  7. Goran Gljiva

    listopad 31, 2013 kod 4:59 pm

    zato da ja ne moram glineni ćup mijenjat za ovcu!

  8. Delic Kemal

    listopad 31, 2013 kod 5:08 pm

    Pitajte SIROTINJU i BOGATASE (TAJKUNE) RATNE PROFITERE i ima li vrijednost stecen na KRIMINALAN nacin jer tu ima OGROMNU vrijednost!

  9. Sven Zečević

    listopad 31, 2013 kod 5:08 pm

    zato što jedino to može podržat ovaj sistem elite i bogataša….to im je temelj…

  10. Juraj Raković

    listopad 31, 2013 kod 5:16 pm

    Zato što na njemu počiva naš ČITAV ekonomski sustav.
    Znači, ne zbog elite, bogataša, snobova ili iluminata, u što bi vas uvjerili naši…inspiriraniji prijatelji, nego zbog čitavog društva, od dedeka koji skuplja flaše, preko tebe, pa do Keruma.

    Naše društvo nije realizirana utopija, DEAL WITH IT!

    • Vilim

      listopad 16, 2016 kod 6:57 pm

      u krivu si i to je činjenica

  11. Sven Zečević

    listopad 31, 2013 kod 5:22 pm

    pa siromasima to sigurno ne odgovara, cijela priča odgovara jedino onima koji su puni novaca….

  12. Mita Whitesnake

    listopad 31, 2013 kod 5:23 pm

    jer smo debili

  13. Juraj Raković

    listopad 31, 2013 kod 5:37 pm

    Svakako, Sven, “siromašni” mrze novac.
    Recimo, danas siromah prosi, ja mu dam 3 kune sitnog koje sam imao i on si za to kupi kruh. U tvojoj a-kapitalističkoj utopiji mu ja ništa nebi mogao dati (jer ne vodim sa sobom krdo koza) i o nebi ništa mogao kupiti.

    Moja teza stoji, novac je koncept SVIH nas, a ne urota neke fitkivne “elite”. Novac “odgovara” trenutno svima, dok se ne nađe genijalac koji će ponovno izumiti ekonomiju, ali takav se sigurno ne krije u ovom threadu.

    Ljudi, počnite govoriti onako kako mislite da stvari JESU, ne onako kako ŽELITE da budu… Kada to svladate onda možemo početi sa željama i s budućnosti, možda i utopijama…

  14. Red John

    listopad 31, 2013 kod 5:59 pm

    zato

  15. Mladen Fernežir

    listopad 31, 2013 kod 6:03 pm

    Do kad s nekritičkim prijevodima s Economics.About?

    Ovo je kontroverzna tema, a ta stranica nije dovoljno dobar izvor. Nije to baš bilo tako kako tamo piše, eto tako npr. prema http://www.richmondfed.org/faqs/gold_silver/
    “…currency of the United States could not be converted into gold by United States citizens, but the Treasury would convert dollars into gold for foreign governments”
    Poanta je bila u održavanju fiksnog tečaja između različitih valuta, a danas su valute uglavnom s kliznim tečajem. To članak uopće ne spominje.

    Dalje, metalistička teorija novca je također sporna. Ti novčići su imali veću nominalnu vrijednost od vrijednosti materijala. Njihova vrijednost bila je utemeljena na poreznom i drugom autoritetu države koja stoji iza njih. Isto tako je i danas s modernim fiat valutama. Vjerovali u valutu ili ne, ako postoji funkcionirajući porezni autoritet države koja tu valutu izdaje postojat će potreba za tim novcem jer se porez može platiti samo u toj valuti.

    Puno se priča i o inflaciji, bez ijedne riječi da je deflacija mnogo gora pojava i da je mala inflacija nešto poželjno da bi novac cirkulirao.

    Sve u svemu, vrlo nekritički i neistraživački, Znanost.com treba bolje.

  16. Siniša Barišić

    listopad 31, 2013 kod 7:27 pm

    novac ima vrijednost zato sto je tako netko rekao, inace je komad papira

  17. Darac Zmaj

    listopad 31, 2013 kod 8:38 pm

    nema

  18. Julijan Đapić Đapan

    studeni 1, 2013 kod 7:39 am

    sjebo nas je onaj koji je prvi nesto trampio na ovome planetu…ustvari njegova zena mozda…jer ona je garant htjela imati bolju motiku za kopat vrt od njene susjede ili mozda bolju ovcu sa boljom vunom ……sto se tice muskaraca nama bi mozda trebalo samo malo bolje vino ali odes kod frenda pa se ubijes 🙂

  19. Jurica Cuk

    studeni 1, 2013 kod 10:02 am

    “Ako neka prirodna katastrofa uništi trgovine, ali banke ostanu netaknute” Pošto je to apsolutno nemoguće radi zakona prirode, cijeli taj tvoj sustav vjerovanja pada u vodu a i cijeli taj odlomak u članku. A ostatku da ni ne pričam.

  20. Ivan Radošević

    studeni 1, 2013 kod 1:55 pm

    financije nisu znanost!!!

  21. Sabahuddin Gibanica

    studeni 1, 2013 kod 4:39 pm

    Evo ko imaživaca da sasluša serijal,koji ima sve moguće dokaze da je ova vrsta novca fiktivna,vrijednost mu je kao rolni toalet papira! https://www.youtube.com/watch?v=FcJObi2m2go

Ostavi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Više u Matematika i Ekonomija

Popularno

Advertisement

Pratite nas na Fejsu

Na Vrh