Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Biljke i životinje

Zašto škorpioni svijetle u mraku (i može li njihovo cijelo tijelo biti jedno veliko oko)?

Ako ste tip osobe koja voli škorpione i u potrazi je za njima, a ne bježi i ne vrišti zbog same pomisli na njih – imate sreće. Škorpione je lako uočiti. Sve što trebate učiniti jest otići u pustinju usred noći i uključiti ultraljubičasto svjetlo, a škorpioni će svijetliti zelenkasto-plavim svjetlom.

škorpioni

Nitko ne zna zašto škorpioni svijetle u mraku. Neki  to smatraju slučajnošću – dvije kemijske tvari odgovorne za sjaj škorpiona produkti su uobičajenih kemijskih reakcija. Drugi, pak, tvrde da je to način privlačenja plijena, iako se čini kako insekti zapravo izbjegavaju fluorescentne škorpione. Sjaj bi mogao služiti i kao upozorenje grabežljivcima ili pomoći škorpionima da se međusobno prepoznaju, no ni jedna od tih mogućnosti zasad nije bila predmetom istraživanja.

Douglas Gaffin sa Sveučilišta u Oklahomi ima intrigantniju ideju. Naime, on smatra da škorpioni svijetle kako bi pretvorili blijedu, ultraljubičastu Mjesečevu svjetlost u boju koju oni vide najbolje – zelenkasto-plavu. To bi moglo objasniti zašto su oči škorpiona izuzetno osjetljive, toliko da mogu uočiti slabašnu svjetlost zvijezda na tamnome noćnom nebu. Oni pojačavaju tu slabu svjetlost zvijezda pretvarajući svoja tijela  u skupljače svjetlosti.

Zašto se opterećivati? Na otvorenome, škorpioni su plijen glodavaca, sova i drugih grabežljivaca. Vole skrovita mjesta i instinktivno će pobjeći sa svjetlosti u pokušaju da ih pronađu. U prirodi, škorpioni se često nalaze u sjeni neke grane ili vlati trave. Gaffin smatra da škorpioni mogu lako pronaći takva skrovita mjesta opažajući svjetlost svojim tijelom. Bilo koji predmet koji baca sjenu na njihovu kožu može smanjiti njezin sjaj i tako otkriti potencijalno mjesto za skrivanje.

2010. godine Carl Kloock je pronašao dokaz za ovu teoriju. Izložio je škorpione jakome svjetlu kako bi iskoristio fluorescentne tvari u njihovoj koži koje se troše dok svijetle te otkrio kako su se škorpioni koji su još mogli svijetliti držali skrovitih mjesta, dok su ostali provodili više vremena na otvorenome.

Inspiriran Kloockovim radom, Gaffin je odlučio provjeriti kako se istočni pustinjski škorpioni (Paruroctonus utahensis) ponašaju pod različito obojenom svjetlošću. Držao ih je u zatvorenim prostorijama, obasjao ih svjetlima različitih boja i mjerio koliko često će pobjeći. Pokazalo se da su škorpioni podjednako reagirali na zeleno-plavo i ultraljubičasto svjetlo, iako je njihovo oko mnogo osjetljivije na zeleno-plavu svjetlost.

Ovo se uklapa u teoriju da oni sjaje kako bi na ultraljubičasto svjetlo reagirali jače nego što mrežnica njihovih očiju to može. Nakon svega, škorpioni su aktivni nakon zalaska Sunca – jedino razdoblje noći kada je UV svjetlo vidljivije nego boje koje inače vidimo.

Ovo bi se moglo činiti kao polovično objašnjenje. Sigurno je da bi za škorpione bilo najbolje da mogu detektirati ultraljubičastu svjetlost kao takvu, nego da je mijenjaju u drugu boju. Gaffin se slaže s time, no ističe da škorpioni imaju samo jednu vrstu pigmenta koji detektira svjetlost u oku, a on je “podešen” na zeleno-plavu. Njihov sjaj daje im drugi pigment, osjetljiv na UV svjetlost i pritom ne moraju “podešavati” onaj prvi, zeleno-plavi.

Gaffin smatra da čitavo tijelo škorpiona, od repa i bodlje na vrhu do kliješta kojima drobi hranu, prikuplja UV svjetlost iz okoliša i pretvara ga u  valne duljine zeleno-plave svjetlosti. Ti signali mogu dospjeti čak u mozak preko skupine živaca rasprostranjenih po čitavome tijelu škorpiona. Ako se ova ideja pokaže točnom, to znači da bi sjaj škorpiona mogao povećati površinu njegovoga oka tisuću puta – cijeli škorpion bio bi zapravo jedno veliko oko.

Gaffin je odlučio istražiti ovu ideju; kad je prekrio oči škorpiona folijom, one su bile manje osjetljive na zeleno-plavu svjetlost, ali ne i na UV svjetlost. Možda su njihova tijela prikupljala UV svjetlost, iako su njihove oči bile prekrivene. Unatoč svemu, Gaffin kaže kako su ovi rezultati vrlo teški za objasniti te da ima još mnogo ideja za buduće eksperimente.

Savršen eksperiment bio bi eliminirati sve molekule koje škorpionu omogućavaju da svijetli, kao što je Kloock činio, kako bi provjerio jesu li one neosjetljive na UV svjetlost. Nanošenje kreme za sunčanje koje blokiraju UV svjetlost imalo bi isti efekt, no Gaffin smatra da bi obje metode naštetile životinjama i mogle bi utjecati na njihovo ponašanje. Zbog toga Gaffin trenutno radi na eksperimentu u kojemu prvo namjerava prekriti škorpione ljepljivom trakom, nakon čega će na njih nanijeti kremu za sunčanje.

Izvor: Discover

11 komentara

11 Comments

  1. Zvonimir Đonsky Matić

    27 siječnja, 2013 u 7:05 pm

    samo

  2. Leonardo Beber

    27 siječnja, 2013 u 7:06 pm

    platite mi put do afrike…

  3. WI LI

    27 siječnja, 2013 u 7:13 pm

    Sve što trebate učiniti jest otići u pustinju usred noći i uključiti ultraljubičasto svjetlo, a škorpioni će svijetliti zelenkasto-plavim svjetlom.
    ja nisam bio dalje od hrvatske haha..

  4. Daniela Dunat

    27 siječnja, 2013 u 7:17 pm

    Bila u pustinji Negev usred noći-i umalo se smrznula. Škorpiona nisam srela, tj. osjetila. 😀

  5. Tina Stanković

    27 siječnja, 2013 u 7:24 pm

    Bljak, ne volim ih vidjeti.

  6. Ema Tikulin

    27 siječnja, 2013 u 7:56 pm

    idem odmah u pustinju sa ultraljubičastim svjetlom

  7. Mladen Kolenko

    27 siječnja, 2013 u 8:27 pm

    Ja ne trebam, imam oca “škorpiona”, mislim horoskopski, pa mi dubinsko skeniranje nije više zanimljivo…

  8. Marijan Konecni

    27 siječnja, 2013 u 8:30 pm

    Ovdje u Istri ,imamo ih na pretek. Opasnosti nema,često nam dođu i u postelju,naročito prije kiše.

  9. Jekaterina Abramovic

    27 siječnja, 2013 u 8:47 pm

    JA SAM

  10. Natalija Bratkovič

    27 siječnja, 2013 u 9:59 pm

    Beautiful!!!!

  11. Danijela Todorović

    27 siječnja, 2013 u 10:14 pm

    I bolje da ne osjetite ubod pustinjskih skorpiona… Ovi sto ih imamo u Istri su male bebe za saharske skorpije…

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Popularno

Znanost za početnike

Iako se s nama ne bi složila ekipa iz Flat Earth Societyja, Zemlja je okrugla. U redu, ne baš u pravom smislu riječi, ali...

Kemija

One nastaju u oblacima i to na temperaturama nižim od 0°C izravno iz vodene pare u zraku, a ne smrzavanjem vode kako se obično...

Znanost za početnike

Znanstvenici vjeruju da je u najvećem broju slučajeva uzročnik potresa mehanizam tektonike ploča, tj. kretanje litosferskih ploča i njihova međusobna interakcija.

Fizika

Jeste li oduvijek imali goruću želju putovati kroz vrijeme? Dobre vijesti! Putovanje kroz vrijeme je moguće. Zapravo, već to radite. Krećete se kroz vrijeme...

Fizika

Svima nam je dobro poznato da je Albert Einstein, jedan od najznačajnijih fizičara 20. stoljeća, bio uistinu zanimljiva i osebujna ličnost. No, jeste li...

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Wellness i prehrana

Odsad postoji i znanstveno objašnjenje zašto su roštilj i pivo najbolji prijatelji

Oboljenja i poremećaji

Kao što možete pretpostaviti, kirurško uklanjanje tumora na mozgu vrlo je zahtjevan posao. S dosadašnjim nepreciznim tehnikama, bilo je neminovno da neki liječnici uklone...

Biljke i životinje

Od svih bioluminescentnih oblika života u dubokom moru, postoji jedno malo biće čije svijetlo posramljuje sva ostala. To je lignja krijesnica (engl. firefly squid; lat. watasenia...

Kemija

Međunarodni tim znanstvenika nedavno je otkrio novu vrstu magnetskih superhalogena. Riječ je o neobično stabilnom tipu klastera atoma. Ta je stabilnost posljedica točno određene...

Oglašavanje