Connect with us

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Društvene znanosti

Zašto su društvene mreže prepune sadržaja niske kvalitete? Odgovor bi mogao biti u visokom opterećenju informacijama

Zašto društvenim mrežama tako često dominira sadržaj loše kvalitete, koji usto redovito sadrži i netočne informacije? Nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu Nature Human Behaviour, možda je pronašlo odgovor.

Tim koji je vodio Xiaoyan Qiu s Tehnološkog instituta u Šangaju koristio je statističke modele kako bi pokazao da je širenje niskokvalitetnog sadržaja na društvenim mrežama povezano s ograničenom pozornosti čitatelja i visokim opterećenjem informacijama.

Ovo bi potencijalno moglo objasniti zašto lažne vijesti, priče o prevarama i neosnovane tvrdnje postaju viralne na društvenim mrežama.

U provedbi istraživanja korišten je istraživački model utemeljen na agentu. „Agent“ predstavlja osobu, a „mim“ (eng. meme) predstavlja novu ideju, sliku, objavu ili poruku. U određivanju kvalitete mimova, stope kojom se predstavljaju novi mimovi, njihove popularnosti, raznolikosti informacija na mreži, pozornosti agenta i diskriminatorne moći agenta korištene su analize vjerojatnosti.

Između ovih varijabli provedena su višestruka korelacijska istraživanja. Veliko otkriće ovog istraživanja upućuje na to da se diskriminatorna moć smanjuje s povećanjem predstavljanja novih mimova, i sa smanjenjem pozornosti agenta.

Drugim riječima, sadržajno preopterećenje i nemogućnost da se obrati značajna pozornost na objave na društvenim mrežama vodi do nemogućnosti diskriminacije, odnosno razlikovanja između dobre i loše informacije.

Autori predlažu da je jedan od načina poboljšanja kvalitete internetskog sadržaja „ograničavanje broja objava u sustavu“, čime bi se ljudima omogućila bolja prilika za razlikovanje kvalitetnog sadržaja od besmislica. Ovo se može postići zaustavljanjem softverski kontroliranih botova koji trenutno preplavljuju društvene mreže s visokim stupnjem niskokvalitetnog sadržaja.

Druga opcija bi bila da čitatelji obrate malo više pozornosti i pokušaju biti izbirljiviji prilikom dijeljenja ili ponovnog objavljivanja neke objave. Nešto što biste, možda, trebali imati na umu sljedeći put kad skrolate kroz novosti.

6 komentara

6 Comments

  1. Sandra Prenc

    16 listopada, 2017 u 3:59 pm

    Bitno je i lajkanje. Neke stranice više lajkam i kad ne pročitam članak jer me tema možda ne zanima, jer ako stranica u većini ima dobre mi teme, lajkanjem forsiram pojavljivanje njenih objava. A ako netko podijeli nešto zanimljivo s neke stranice, pogledam tu stranicu, šta objavljuje, fotke, komentare pa lajkam, tako sam sakupila dobrih stranica. Fejs mi najviše služi za čitanje onog što me zanima iz raznih izvora. Najmanje mi služi za komunikaciju s drugima.

  2. Sandra Prenc

    16 listopada, 2017 u 4:02 pm

    Nitko ne gleda autore članaka ili izvore, ako je prevedeno, ako su uopće navedeni. Smeća na sve strane….

  3. Vladimir Vlašić

    16 listopada, 2017 u 5:03 pm

    Zanimljiv tekst ali mi je žao što malo detaljnije niste pojasnili zašto se “smeće” toliko širi a kvaliteta ignorira. Nije problem isključivo u prevelikoj količini informacija nego u načinu na koj portali, stranice, grupe na društvenim mrežama i dr. prezentiraju tekst. Ima dosta stranica koje su kvalitetne i popularne samo što znaju način kako da postanu viralne po mrežama. Ne slažem se da je riješenje “ograničavanje” sadržaja jer će se postavit pitanje “Tko će meni određivati što je kvalitetno, a što ne?” I naravno mogučnost cenzure onome tko to određuje…

  4. Don Berna

    16 listopada, 2017 u 5:13 pm

    a šta je to Istina? fake news

  5. Bane

    17 listopada, 2017 u 9:12 am

    Stvar je jednostavna: računari su postali dostupni svima, a programi su laki za korišćenje čak i glupanima. A oni tako vole deliti svoje misli sa svima…

  6. Zdenko Stribor Garašić

    17 listopada, 2017 u 8:50 am

    A tko je nasao pisat o nekvaliteti. Znanost :))

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Oglašavanje

Možda će vas zanimati

Tehnologija

Stručnjaci u Australiji postavili su svjetski rekord u internet brzini sa 44,2 terabita u sekundi

Tehnologija

Riječ je o tri nezavisne  i zasebne aplikacije. Međutim, nema razloga za brigu, Zuckerberg želi da aplikacije i dalje ostanu odvojene ali da se...

Psihologija

Psiholozi sa sveučilišta u Ohiju proveli su istraživanje na 800 muškaraca u dobi od 18 do 40 godina.

Društvene znanosti

Prije nešto više od 27 godina u Hrvatskoj je zaživio Internet kada je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, priopćio je u utorak...

Oglašavanje