Pratite nas

Pozdrav, koji sadržaj vas zanima?

Oboljenja i poremećaji

Zašto tijelo napada samo sebe kod autoimunih bolesti?

Nova studija objavljena u časopis Cell istražuje stanični “odbjegli vlak” koji omogućuje lupusu i drugim autoimunim bolestima širenje u tijelu.

Autoimuna bolest je točno ono što joj ime govori – tijelo se bori protiv samoga sebe bez nekog jasnog uzroka. Ovaj napad može se manifestirati kao dijabetes tipa 1, celijakija, reumatični artritis, upalna bolest crijeva, lupus i brojne druge. No, ono što krene kao lokalizirani problem obično se proširi po tijelu.

“Jednom kad tijelo izgubi toleranciju na vlastito tkivo dolazi do lančane reakcije koja je poput odbjeglog vlaka”, rekao je Michael Carroll, jedan od autora studije i zaposlenik Dječje bolnice u Bostonu i Medicinske škole na Hardvardu.

Bolest prevari tijelo koje tada počne širiti područja borbe. U procesu koji se naziva širenje epitopa, autoantitijela ciljaju sve više tkiva i organskih sustava tijekom vremena, što dovodi do novih simptoma poput boli zglobova, oštećenja bubrega i teških kožnih osipa.

Da bi otkrili kako se to događa, Carroll i kolege zumirali su tkiva laboratorijskih miševa kako bi ispitali napredak lupusa.

“Lupus je poznat kao ‘veliki imitator’ zato što je to bolest koja može imati različite kliničke slike i nalikovati drugim učestalim oboljenjima”, rekao je voditelj studije Søren Degn iz Dječje bolnice u Bostonu i sa Sveučilišta Aarhus.

“To je višeorganska bolest s mnoštvom potencijalnih antigenskih meta, zahvaćenih tkiva i ‘imunoloških igrača’ u igri. Lupus se smatra prototipom autoimunih bolesti, što je vrlo zanimljivo za proučavanje.”

Znanstvenici su se koristili tzv. konfeti tehnikom, markirajući različite tipove oboljelih B stanica različitim bojama, a zatim su promatrali kako se obojane točke multipliciraju, raspršavaju i šire.

Konfeti slike otkrivaju mikroskopsku dramu, dok se različite boje bore za dominaciju i moć. Kako je vrijeme prolazilo, mijenjao se sastav konfeta. Jedna boja, ili jedan tip stanice, odnio je pobjedu.

Te toksične stanice počele su pretvarati svoje susjede u sebi slične.

“S vremenom, B stanice koje su u početku proizvele ‘pobjedonosna’ autoantitijela počele su novačiti druge B stanice koje su zatim proizvele dodatna štetna autoantitijela – baš kao što se valovi šire kad bacite kamen u vodu”, rekao je Degn.

Znanstvenici su bili iznenađeni ali i uzbuđeni rezultatima, za koje vjeruju da bi jednog dana mogli voditi do novih oblika liječenja.

“Blokiranje germinalnih centara usred autoimunog odgovora moglo bi potencijalno blokirati proces širenja epitopa”, rekao je Carroll. “Ako bismo mogli zaustaviti adaptivni imunološki sustav na neko vrijeme, to bi moglo pomoći tijelu da resetira svoj imunološki odgovor i isključi svoju autoreakciju.”

Možda će vas zanimati

Društvene znanosti

Uskrs je, bez sumnje, jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana, obilježavajući uskrsnuće Isusa Krista iz mrtvih. Ova temeljna vjerska priča nije samo srž kršćanstva, već...

Klima

U svijetu gdje je svaka sekunda važna, zanimljiva je činjenica da nas upravo promjena oblika našeg planeta Zemlje može dovesti do prave male revolucije...

Fizika

Vrijeme je nešto s čime se svakodnevno susrećemo, no rijetko se zapitamo o njegovoj suštini i pravoj prirodi. U svakodnevnom životu, vrijeme percipiramo kao...

Arheologija i paleontologija

U nekim drevnim kutovima Južne Amerike, lovci-sakupljači su, izgleda, pronašli prijatelje na neobičnim mjestima. Prije nego što su psi zavladali kao “najbolji prijatelj čovjeka”,...