U usporedbama s drugima ljudi su sklona si laskati kako su pametniji i moralniji, ali kad je posrijedi društveni život većina se podcjenjuje i vjeruje da se drugi uvijek više zabavljaju i imaju više poznanika, pokazuje nedavna studija.
Psiholozi Sebastian Deri, Thomas Gilovich i Shai Davida, autori studije s više od 3000 sudionika koja je objavljena u časopisu Le Point, tvrde da se svi mi konstantno uspoređujemo s drugima.
U studiji je trebalo usporediti vlastiti društveni život s društvenim životom svojih poznanika.
Sudionici su većinom ocijenili kako je njihov život siromašniji od života njihovih poznanika. Preciznije, 82% od 3003 ispitanika je tvrdilo da sudjeluje u manje zabava od ljudi iz njihove okoline. Kad je isti test proveden na drugoj skupini, rezultati su ostali isti s tim da sudionici nisu trebali ocjenjivati društveni život okoline, nego prosječnih ljudi svojih godina i spola.
Druga su ispitivanja provedena po istom modelu (više od 1200 ispitanika) i omogućila su psiholozima zaključak kako dob, rod, stupanj obrazovanja, politička orijentacija i visina prihoda ne igraju ulogu u takvoj pesimističnoj percepciji vlastitog društvenog života.
Iznijeli su hipotezu kako su ljudi spontano skloni uspoređivati društveni život s pojedincima koji su “hiperdruštveni”. Kad su odgovarali na pitanja u istraživanju, ispitanicima su upravo hiperdruštveni pojedinci padali na pamet, jer su izuzetno vidljivi, naveli su autori.
Rezultati pokazuju kako je većina sklona podcijeniti bogatstvo vlastitog društvenog života, zato što za usporedbu uzima društveno najaktivnije pojedince.
Stručnjaci napominju kako je izuzetno bitno za pojedinca ostvariti se u društvenom životu. Društveno integrirana osoba je manje psihološki nesretna.
U tom kontekstu prekomjerno korištenje društvenih mreža može naškoditi osobama koje se osjećaju manje društveno integriranima. Tako im se pruža iluzija kako je njihov društveni život dramatično siromašan.
