Zebrine tanke crne pruge možda ipak ne služe za kamuflažu, sugerira novo istraživanje. Pruge su možda evolucijska pomoć životinjama da se ohlade na vrućini Afrike.
Mnoge afričke životinje imaju nekakve pruge na tijelu, ali niti jedan od tih uzoraka nema tako jasan kontrast kao zebra. Znanstvenici su se dugo mučili kako bi objasnili svrhu zebrine unikatne crno-bijele dlake.
Neki znanstvenici sugerirali su da pruge zebrama služe kako bi se zakamuflirale i pobjegle od lavova i drugih predatora, drugi sugeriraju da pruge služe izbjegavanju neugodnih ugriza muha koje prenose bolesti, a treći sugeriraju da su pruge tu kako bi kontrolirale tjelesnu temperaturu. Tjelesnu temperaturu kontroliraju proizvodeći male vrtloge zraka nad zebrinim krznom jer se bijele i crne pruge različito zagrijavaju, te to neravnomjerno zagrijavanje uzrokuje vrtloge.
Usprkos tome, znanstvenici još uvijek testiraju ta objašnjenja i raspravljaju o tome da pruge služe za različite svrhe.
Znanstvenici sa Sveučilišta Kalifornija u Los Angelesu (UCLA) proveli su i obradili jedno od najopširnijih istraživanja zebrinih pruga, ispitujući kako 29 okolišnih uzroka utječe na stil zebrinih pruga na 16 različitih mjesta od središnje do južne Afrike.
Otkrili su da je raspored i oblik pruga na leđima usko povezan temperaturom i padalinama tog područja. Rezultati sugeriraju i da su pruge na torzu još od veće pomoći pri regulaciji temperature, a ne pri bježanju od ce-ce muha i lavova. Rezultati su objavljeni u časopisu Royal Society Open Science.
„Ono što nas je vodilo u ovom istraživanju su pitanja: ‘Zašto zebre imaju pruge kao sredstvo obrane od predatora? I druge životinje bježe od predatora, pa nemaju pruge. Također, i druge životinje pate od ugriza ce-ce muha, pa nemaju pruge’”, kaže koautor istraživanja Ron Larison s UCLA -e.
Druge životinje također moraju regulirati tjelesnu temperaturu, ali zebre imaju posebne koristi od dodatnog sustava hlađenja jer probavljaju hranu manje efikasno od drugih biljojeda u Africi. Prema tome, zebre moraju provesti duže vremenske periode na suncu kako bi pojele više hrane, za razliku od drugih životinja.
„Zebre imaju potrebu neprestano tražiti hranu kroz dan, što ih drži na otvorenom više od drugih životinja. Dodatni sustav hlađenja zaista jako dobro dođe u ovim okolnostima”, kaže Larison za časopis Science.
Tim je otkrio da stepske zebre s najviše definiranim prugama na torzu općenito žive na sjevernom, ekvatorskom dijelu, a one s manje definiranim prugama na torzu su tipične za južnu Afriku, odnosno hladnije područje – što je otkriće koje potkrepljuje objašnjenje termoregulacijom.
No, znanstvenici još uvijek nisu eksperimentalno potvrdili teoriju da bi crno bijele pruge mogle generirati male vrtloge zraka nad zebrinim tijelom te mnogi vjeruju da pruge ne mogu izazvati taj efekt.
„Ne vjerujem da biste željeli imati gustu crnu dlaku po leđima ako se želite ohladiti. To je zadnja boja koju biste htjeli”, kaže Tim Caro, profesor biologije divljih životinja na UCLA-i koji se također bavi zebrinim prugama.
Caro kaže da su regije s toplijom vlažnom klimom pogodne za neke vrste prijenosnika bolesti poput ce-ce muha, koje je i tim uzeo u obzir u svom istraživanju. Caro zaključuje da bi crno-bijele pruge mogle biti sredstvo za izbjegavanje muha, a ne termoregulacije. Muhe se, čini se, muče s prepoznavanjem prugastih površina, no znanstvenici nisu sigurni zašto.
Larison kaže da se znanstvenici slažu da ti rezultati trebaju daljnja istraživanja, te da zebrine pruge vjerojatno imaju višestruke svrhe. Naprimjer, i termoregulaciju i izbjegavanje bolesti. Planiraju i testirati svoju hipotezu regulacije ili s proučavanjem malih vrtloga iznad zebrine dlake ili s ugrađivanjem mini toplinskog senzora ispod kože zebri, ako dobiju dopuštenje za to.
