U prosjeku, žene žive šest do osam godina duže od muškaraca. Naravno, pod pretpostavkom da se prema njima dobro postupa, ali to je nešto što smo odavno znali.
Ono što nismo znali je da to vrijedi i za čitav niz divljih životinja. Međunarodni tim znanstvenika, uključujući i biologe Sveučilišta u Bathu, došao je do tog zaključka proučavajući životna očekivanja 101. različite vrste sisavaca. Njihovo otkriće upravo je objavljeno u dokumentima američke Nacionalne akademije znanosti (PNAS).
U životinjskom svijetu je razlika u životnoj dobi između mužjaka i ženki čak i veća nego kod ljudi. Među 60% životinja koje su promatrali, ženke su živjele 18 posto duže nego mužjaci – kod čovjeka je ta razlika tek 8 posto.
Svjetska zdravstvena organizacija se već duže bavi pitanjem zašto su žene dugovječnije. Jedan od razloga bi mogao biti i taj što su žene i u biološkoj prednosti pred muškarcima kad je riječ o očuvanju zdravlja.
Što nedostaje u Y kromosomu?
Svima je poznato kako i u genetskom tkivu postoji razlika između spolova te da žene imaju dva X kromosoma, dok muškarcima nedostaje jedan krak na tom paru – zato ga zovemo Y kromosom. Ali tek razmjerno nedavno je otkriveno kako su baš na tim kromosomima važne genetske informacije povezane s imunološkim svojstvima tijela.
Drugim riječima, to su geni koji prepoznaju određene patološke procese i onda našem tijelu nalažu reakciju na tu moguću bolest. Naravno da i muškarci imaju takve gene – ali im nedostaje čitav krak kromosoma tako da ih jednostavno imaju manje.
No to nije jedina zaštita s obzirom na to da žene luče znatno više hormona estrogena koji također ima zaštitnu ulogu za zdravlje. Znanstvenici pretpostavljaju kako je priroda posebno zaštitila žene – baš kao i sve ženke u svijetu životinja jer su one posebno osjetljive na bolesti i zapravo “odgovorne” za novo biće dok su trudne. Ali ta zaštita onda ne traje samo za vrijeme trudnoće.
Žene se rjeđe upuštaju u rizik koji bi mogao ugroziti njihovo zdravlje
No makar se već i ta biološka prednost čini “nepravdom” prema muškom spolu, Svjetska zdravstvena organizacija smatra kako čak niti to nije jedini razlog zašto “ljepši spol” živi duže. Statistički je potvrđeno i to da su se žene manje spremne upustiti u rizik koji bi ugrozio njihovo zdravlje.
Drugim riječima, žene rjeđe puše, piju manje alkohola, a manje su sklone i raznim glupim idejama koje bi ih mogle ugroziti. Nije rečeno da one tome nisu sklone – ali to ne rade toliko često.
Životni vijek kod životinja
Takvo objašnjenje o duhanu i alkoholu se može prihvatiti kad je riječ o ljudskom rodu, no to ne objašnjava dugovječnost ženke u životinjskom svijetu. Tu su pak znanstvenici utvrdili i ponašanje koje je specifično za spol.
Odličan primjer su lavovi. Lavice lako mogu živjeti čak dvostruko duže nego lavovi. “Lavice žive zajedno u čoporu u kojem sestre, majke i kćerke zajedno love i brinu se jedna za drugu. Odrasli lavovi pak često žive usamljeno ili s njihovom braćom i zato nemaju takvu mrežu podrške”, kaže jedan od autora ovog istraživanja, Tamas Szekely iz Milnerovog centra za evoluciju pri Sveučilištu Bath.
Uz to, pitanja ima još: na primjer, znanstvenici pretpostavljaju kako i ponašanje očeva ima određenu ulogu u mogućem životnom vijeku. I među životinjama postoje “životinje” koje nije osobito briga za njihovog potomka kad dođe na svijet, ali i tamo ima mužjaka koji se tek onda trude svim silama biti “najbolji očevi na svijetu”. Cijena koju tako plaćaju za svoje zdravlje često bude i veća nego što je plaćaju ženke nošenjem i brigom za mladunce, piše DW.
No mnogo toga su tek pretpostavke i potrebno je još puno pouzdanih podataka kako bi se utvrdila tako velika razlika u dugovječnosti između spolova. Ovi istraživači sad svoje podatke uspoređuju s postignutom starošću životinja koje se drže u zatočeništvu. Prednost tih informacija je što njih ima puno – svi zoološki vrtovi vode točnu evidenciju kad je rođena i kad je uginula pojedina životinja.
Bilo kako bilo, ti podaci nisu posve pouzdani, jer se i u životinjskom svijetu događa da životinja umre od očaja i dosade iza rešetaka.
